Nervoza na istočnom krilu NATO-a

Baltičke zemlje smatraju da je direktno učešće SAD-a neophodno (Arhiva)

Nakon što su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa izazvale nesigurnost unutar NATO-a, američka administracija sada pokušava umiriti članice Alijanse s istoka Evrope. Osjećaj sigurnosti trebali bi pružiti novi tenkovi, ali skepsa ipak ostaje, piše Deutsche Welle.

Do prije samo godinu dana američki ili njemački vojnici na istoku Evrope bili su samo pusta želja. Ipak, na samitu NATO-a u Varšavi u julu 2016. dogovoreno je jače prisustvo u regionu i od početka godine ka Poljskoj i baltičkim zemljama kreću se tenkovi, teško naoružanje i nekoliko hiljada vojnika. Uskoro će s vježbama u Bugarskoj i Rumuniji početi i jedna američka brigada.

“Ovo je paradoks. Ne može se reći da je situacija na istočnom krilu Alijanse postala sigurnija, ali u Poljskoj se sada osjećamo sigurnije”, kaže poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski.

Ova rečenica dobro odslikava ambivalentnost situacije, navodi DW. Tako gledano, raspoloženje među delegacijama iz istočnoevropskih zemalja na Konferenciji o sigurnosti u Muenchenu bilo je znatno bolje nego prije godinu dana. Poljska delegacija neprestano je naglašavala da se konačno više ne osjeća kao članica NATO-a druge klase, već kao punopravna članica. Ta “punopravnost” na istoku mjeri se prisustvom trupa NATO-a.

Dodatna vojna podrška SAD-a

Ipak, nisu svi tako zadovoljni kao Poljska. Litvanska predsjednica Dalija Gribauskaite jest u Muenchenu pohvalila prisustvo NATO-a u njenoj zemlji, ali je ipak zatražila dodatnu vojnu podršku SAD-a i još više trupa duž istočnog krila Alijanse. Zaključci iz jula 2016. “nisu više dovoljni” – mora se, kako je poručila litvanska predsjednica, uzeti u obzir to da su američke trupe prije svega koncentrirane na zapadu Evrope umjesto na istočnim granicama, koje su najviše ugrožene.

Baltičke zemlje smatraju da je direktno učešće SAD-a neophodno, rekla je Gribauskaite. Na istoku Evrope gotovo niko ne formulira stvari tako jasno. Većina je još uvijek veoma zadovoljna time što u njihove zemlje konačno stiže teško naoružanje NATO-a.

Jedna tema naročito ujedinjuje istočne Evropljane, a to su troškovi odbrane. Poljska i Estonija odavno ispunjavaju propis o izdvajanju dva posto bruto društvenog proizvoda za odbranu. Rumunija to namjerava ispuniti u ovoj godini, Litvanija, Latvija, Bugarska i Hrvatska ispod su tog postotka, ali, uprkos tome, izdvajaju više od svog BDP-a nego, recimo, Berlin. Ako Njemačka i drugi ne budu izdvajali više sredstava za odbranu, oni ugrožavaju našu stabilnost – tako glasi optužba s istoka Evrope.

To da bi Sjedinjene Američke Države mogle svoju lojalnost NATO-u povezati sa zahtjevom Evropi za izdvajanjem više novca za odbranu zemlje čini istočne Evropljane nervoznim. Ipak, na istočnom krilu NATO-a znaju da diskusija s Njemačkom o tome u izbornoj godini nema smisla.

Njemačko-poljski odnosi

“Njemačka zna šta je njena odgovornost”, rekla je kancelarka Angela Merkel, osvrćući se na klauzulu o izdvajanju dva posto BDP-a za odbranu.

No, ona je rekla da to može biti postignuto tek 2024. godine. Novi ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel jasno je naglasio da bi dodatne milijarde mogle biti investirane u razvojnu pomoć i integraciju izbjeglica umjesto u tenkove. Gabriel je trebao otputovati na Baltik i u Švedsku, na svoje prvo putovanje u svojstvu ministra vanjskih poslova kad je riječ o istoku. On je namjeravao u Litvaniji posjetiti vojnike Bundeswehra, koji su nedavno preuzeli komandu NATO-ovim trupama u toj zemlji.

Ipak, putovanje je u posljednjem trenutku otkazano iz, kako je saopćilo Ministarstvo vanjskih poslova, zdravstvenih razloga. To putovanje unaprijed je izazvalo čuđenje zato što njemački ministri vanjskih poslova, kad je riječ o istočnim zemljama, tradicionalno prvo putuju u susjednu Poljsku kako bi naglasili važnost njemačko-poljskih odnosa. Simbolički značaj te namjere poljski ministar vanjskih poslova, čini se, nije prepoznao.

“Mi smo već razgovarali na sastanku u Briselu”, rekao je Waszczykowski u razgovoru za DW i dodao da baltičke zemlje više zavise od finansijske podrške i političkog senzibiliteta nego oni.

Izvor: Agencije