Neslaganja o novcu na konferenciji o klimi

Na pregovorima je također pokušano da se finalizuje sporazum o formalnom produžetku važenja "Protokola iz Kjota" (AFP)

Predstavnici gotovo 200 zemalja, koji su tokom dvonedeljne konferencije Ujedinjenih naroda u Dohi, u Kataru, pregovarali o načinima za spriječavanje klimatskih promjena, još nisu uspjeli da dogovore sporazum, pa će, iako je u petak trebalo da završe, prepucavanja nastaviti do kasno u noć.

Nije se, međutim, ni očekivalo da na ovoj konferenciji bude postignut nekakav globalni sporazum o klimi radi smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte, ali pregovarači nisu mogli da se slože čak ni kad je riječ o nekim skromnijim pitanjima, kao što je povećavanje sume novca za pomoć siromašnim zemljama u borbi protiv globalnog zagrijavanja ili finalizovanje produženja važnosti sadašnjeg “Protokola iz Kjota” koji pokriva svega 15 posto svjetskih emisija štetnih gasova, prenosi Tanjug.

Godišnje sto milijardi

Sjedinjene Američke Države i druge razvijene zemlje odbacile su nacrt sporazuma koji je predstavljen u petak, a nekoliko zemalja u razvoju je također ukazalo da ne mogu da prihvate neke njegove paragrafe, što govori o dubokoj podijeljenosti koja je karakterisala ove pregovore od njihovog početka prije dvije decenije, prenijela je agencija AP.

Jedno od ključnih neslaganja bilo je oko novca. Siromašne zemlje žele da se bogate ekonomije čvrsto obavežu da će im povećati pomoć za borbu protiv klimatskih promjena na 100 milijardi dolara godišnje do 2020, što su one generalno obećale prije tri godine.

Bogate zemlje, međutim, sada nisu bile voljne da se obavežu na specifične ciljeve, pozivajući se na svjetsko finansijsko previranje i pritiske na njihove budžete.

Bogate nacije su 2009. obećale da će obezbjeđivati dugoročne finansije za pomoć siromašnima da se preorijentišu na čistu energiju i da se prilagode rastu nivoa mora i drugim negativnim uticajima globalnog zagrijavanja.

One su ponudile 10 milijardi dolara godišnje u periodu od 2010. do 2012, obećavši da će tu sumu povećati na 100 milijardi dolara u 2020, ali nisu rekle na koji način.

U nacrtu sporazuma koji je predstavljen u petak razvijene zemlje su pozvane da se “čvrsto obavežu da obezbijede povećane finansije za borbu siromašnih protiv klimatskih promjena za period poslije 2012.”, ali nisu precizirani nikakvi godišnji ciljevi.

“Zabrinjavajuće je što neke razvijene zemlje, poput SAD, ne žele da učine ništa više od izjave “obećali smo 100 milijardi dolara u 2020.”, ukazao je norveški ministar ekologije Bard Solhjel.

Norveška, koja je zaštićena od finansijske krize u eurozoni zahvaljujući svojim ogromnim rezervama nafte i gasa, podržava jasno preciziranje da će cifre za pomoć biti postepeno povećavane do 2020.

Na pregovorima je također pokušano da se finalizuje sporazum o formalnom produžetku važenja “Protokola iz Kjota”, odnosno sporazuma o smanjenju emisija iz bogatih zemalja koji ističe na kraju ove godine. Jedan od kamena spoticanja je bilo pitanje da li dozvoliti zemljama da prenose viškove dozvola za emisije u sljedeću fazu sporazuma.

Rok do 2015.

SAD se nikada nisu pridružile “Protokolu iz Kjota”, dok Japan, Novi Zeland, Kanada i Rusija ne žele da budu dio produženja sporazuma, što znači da bi on pokrivao svega oko 15 posto svjetskih emisija gasova s efektom staklene bašte.

Zemlje svijeta su postavile rok do 2015. za postizanje šireg sporazuma koji bi uključio i razvijene zemlje i one u razvoju koje sada proizvode većinu svjetskih emisija.

Cilj klimatskih pregovora UN je da se spriječi porast temperatura u svijetu za više od dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo. Najnoviji podaci UN, međutim, pokazuju da su temperature već porasle oko 0,8 stepeni Celzijusa iznad tog nivoa.

Najnovije prognoze Svjetske banke govore da su temperature na putu da porastu za četiri stepena do 2100.

Izvor: Agencije