Nesuglasice oko određivanja početka Bajrama

Različit pristup računanju vremena po islamskom kalendaru doveo je do nesuglasica u određivanju početka četverodnevnog Kurban bajrama.

Nakon Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, Kurban bajram je na petak pomjerila i ona na Kosovu, no Turska nije.

Ta situacija ponovo je istakla važnost računanja vremena u islamskom svijetu, ali i spornost različitih pristupa računanja.

Sarajevski muvekit

Sat na Staroj kuli u Sarajevu jedinstven je jer pokazuje lunarno vrijeme. Dan završava zalaskom sunca i tada počinje novi, izvještava Al Jazeerin reporter Ivan Pavković.

Takvo računanje vremena bitno je za muslimane zbog dnevnih molitava. Prema tradiciji, postoji i posebna osoba zadužena upravo za računanje vremena, koja se zove muvekit.

Sarajevski sat već 45 godina prilagođava Mensur Zlatar. Za razliku od svojih prethodnika, ipak ne računa po sjenama i sličnim metodama.

U savremenom dobu dužnost mu je, kaže, više simbolična, samo što mora prema vremenu zalaska sunca često usklađivati sat.

“Imam proračunat kalendar, imam za svaki datum tačno zalazak sunca i ja prema tome regulišem ovaj sat. Za razliku od onog muvekita koji je morao proračunavati vrijeme”, kaže Zlatar.

Tradicionalni način računanja

S mladim mjesecom počinje novi mjesec po hidžretskom kalendaru. U Bosni i Hercegovini i regiji to se računa preciznim astronomskim izračunima. No, nije svugdje tako.

U arapskom svijetu zadržao se tradicionalni način računanja vremena, tako da mjesec po islamskom kalendaru počinje po viđenju mladog mjeseca.

Zbog toga je došlo do kalendarske razlike i različitih tumačenja kad zapravo počinje Kurban bajram.

U Saudijskoj Arabiji nisu uspjeli vidjeti mladi mjesec onog dana kad su to predvidjeli proračuni. Zato se početak kalendarskog mjeseca pomjerio za jedan dan, a time i početak Kurban bajrama.

U islamskim zajednicama na Balkanu prilagodili su se arapskom računanju zbog godišnjeg hodočašća, hadža, za razliku od Turske.

Predsjednik Vijeća za fetve Enes Ljevaković smatra da u ovim nesuglasicama i politika ima utjecaja. On podsjeća da se IZ u BiH opredijelila za model astronomskog proračuna.

“Međutim, realno gledajući, kad je riječ o Kurban bajramu, mi imamo ovaj problem. Budući da muslimani danas prate, posmatraju direktno kada su hadžije na Arefatu. Žele na neki način da se identificiraju s hadžijama, s tom atmosferom na hadžu”, zaključuje Ljevaković.

A upravo je stajanje, molitva na brdu Arefat ključna, jer, prema islamskom učenju, ona dolazi dan uoči Kurban bajrama.

Zato se i odstupilo od preciznog kalendarskog računanja te prihvatilo saudijski izračun, jer se tamo sve i događa.

Izvor: Al Jazeera