Nevladin sektor: Pomoć ili unosan biznis

Piše: Harun Cero

U Bosni i Hercegovini djeluje više od 12.000 nevladinih organizacija. Njihove uprave tvrde da čine mnogo za unapređenje života lokalnih zajednica, dok ljudi koji istražuju njihov rad navode da je nevladin sektor, zapravo, ”sjajan biznis”.

U izvještaju Incijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), nevladin sektor predstavljen je kao najbrojniji segment civilnog društva.

U BiH je 2008. bilo registrirano 12.000 nevladinih organizacija, a one u toj državi pružaju usluge za 29 posto građana. Njihov rad se pretežno odvija u lokalnim zajednicama, navodi se u izvještaju IBHI-ja.

Velike sume novca se ulažu u rad tih organizacija, a mišljenja o njihovoj efikasnosti su podijeljena.

Dok  jedna strana podržava rad NVO-a i smatra da se njihovim projektima može napraviti pomak, primjerice, u oblastima međuetničke saradnje ili prava žena, druga strana smatra da je novac koji se ulaže u rad ovih organizacija “bačen u prazno“.

Na nedavno održanom sajmu korisnika grantova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Mostaru, predstavljeni su projekti 60 nevladinih organizacija iz BiH, u okviru programa “Međuetnička saradnja“, “Osnaženje žena“ i “Demokratska komisija“.

Sajam je organizovala fondacija Mozaik u saradnji sa Ambasadom SAD-a u BiH.

Ove godine, Američka ambasada je uložila više od tri miliona dolara u projekte nevladinih organizacija u BiH.

U proteklih nekoliko godina, ta cifra iznosti  gotovo 25 miliona dolara.

Nevladine organizacije se moraju osamostaliti

„Kao prvo, moramo razlikovati male i velike grantove. Od 1996, američka Vlada je kroz male grantove uložila oko 25 miliona dolara, podijeljeno na otprilike 1.000 nevladinih organizacija, što svakako nije zanemariva suma“, kazala je za Al Jazeeru Stefanie Altman-Winans, savjetnica za javne poslove Ambasade SAD-a u BiH.

Na upit kako bi se rad nevladinih organizacija mogao unaprijediti, ona kaže da se od 1996. godine rad ovih organizacija skoro isključivo bazira na novcu uloženom iz internacionalnih fondova, te da je sada konačno došlo vrijeme da se osamostale.

Također, ona smatra da nevladine organizacije moraju svoj rad bolje “prodati“ bosanskohercegovačkoj javnosti, a ne samo maloj grupi ljudi, za koje je vezan određeni projekat. Zato se i organizuju sajmovi, kao što je onaj u Mostaru, ističe.

Direktor misije USAID-a u BiH David J. Barth kazao je za Al Jazeeru da postojeće uređenje države dodatno komplikuje kooperaciju između vladinog i nevladinog sektora, a ona je, kako on kaže, neophodna.

„ Ovdje će važnu ulogu, kao posmatrač kooperacije, imati, između ostalog i Centri civilnih incijativa (CCI). A budućoj vladi treba da bude jasno da je pod stalnim nadzorom CCI-ja. Također, smatram da porast broja nevladinih organizacija nije negativna svar, ali je jako teško izvršiti selekciju za društvo korisnih NVO-a, jer je trenutno u BiH aktivno više od 12.000 ovakvih organizacija, a nama se godišnje javi preko hiljadu predstavnika ovih organizacija i traže novac“ objašnjava Barth.    

Marketinška agencija Mašta, koju je osnovala fondacija Mozaik, navodi da sav novac koji zaradi organizovanjem sajmova i projekata NVO-a vraća Mozaiku, koji taj novac onda ulaže u druge projekte.

Menadžerica za komunikacije Mašte, Vildana Mujkić, dodaje da se sajam grantova održava svake godine, a za njega se mogu prijaviti sve nevladine organizacije iz BiH.

Približavanje tabu-tema javnosti

Marija Vuletić iz fondacije CURE kazala je za Al Jazeeru da je ta fondacija predstavila prrojekat kojim bi se omogućila efikasnija borba protiv nasilja u porodici.

”Predložili smo četiri dokumentarna filma, koja će biti predstavljena u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru, a nakon svake projekcije će biti održana forum diskusija, na kojoj će biti iznesena mišljenja o filmovima“, rekla je Vuletić.

Ona ističe da se toj fondaciji javljaju brojne žene sa porodičnim problemima. Fondacija CURE je organizovala radionice sa djevojkama pogođenim nasiljem u porodici, da bi se ova, kako kaže, tabu-tema, približila javnosti.

Helsinški odbor za ljudska prava iz Bijeljine se fokusirao na međuetničku saradnju.

„Mi smo na ovom sajmu predstavili dva projekta. Uopćeno se najviše bavimo ljudskim pravima i međuetničkom saradnjom, tako da su i ova dva projekta bila u ovim oblastima. Prvi projekat je pokrenut da bi se šira javnost, bez obzira na entitet, upoznala sa radom Suda za ratne zločine u BiH. Predstavljeni su konkretni slučajevi ratnih zločina i sve činjenice datog sudskog procesa, od toga šta se optuženim stavljalo na teret, pa do krajnjih izhoda procesa. Cilj drugog projekta, na kojem sada radimo, je izrada ‘modela sjećanja’, na kojem radi pet bosanskohercegovačkih univerziteta. Fokus je stavljen na ljudski aspekt patnji žrtava rata, a na izložbi u Sarajevu će govoriti 100 sudionika rata“, kazala je Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora za ljudska prava iz Bijeljine.

Autobuske stanice u selu Romanovci

Centar za promociju civilnog društva (CPCD) organizovao je izgradnju autobuskih stanica u selu Romanovci kod Gradiške, nakon što ih je kontaktirala grupa žena iz tog sela, žaleći se na loše stanje autobuskih stanica.

„Djeca u tom selu se kilometrima moraju voziti, da bi došli do škole, a faktički se nije ni znalo gdje bus staje, jer nisu ni postojale ‘prave’ stanice. Zahvaljujući tim ženama, stanice su se obnovile i djeca konačno znaju gdje da čekaju na bus, a s obzirom da je i okolina tih stanica uređena, djeca se imaju i gdje igrati. Ponavljam, sve radimo bez obzira na entitet“, rekla je menadžerica projekta Dragana Grbić-Hasibović.

„Mi jako puno ulažemo u finansijsku podršku lokalnih zajednica. Moglo bih se reći da je novac najvidljiviji u incijativi za razvoj tih zajednica, bez obzira o kojem se entitetu radilo. Ideje za većinu naših projekata potiču od građana, a mi se trudimo da im što bolje izađemo u susret“, rekla je.

CPCD provodi i program malih grantova ”Budi promjena”, čiji je pokretač Kraljevina Švedska, a cilj ovog programa je afirmacija i podrška udruženjima i neformalnim grupama da implementiraju projekte u svojim zajednicama.

“Jedini gori sektor od vladinog je nevladin“

No, postoji i druga strana priče o efikasnosti nevladinih organizacija u BiH, a tu stranu zastupa novinarka sedmičnog lista Slobodna Bosna, Suzana Mijatović, koja se godinama bavi ovom tematikom.

„Jedini gori sektor od vladinog je nevladin. Mi godinama slušamo o jednim te istim projektima i gledamo jedne te iste ljude na čelnim pozicijama u nevladinim organizacijama. Meni lično su posebno interesantni ovi projekti, koji se tiču položaja žena u društvu. Mogu slobodno reći da se položaj žena nije popravio, jer velika većina ljudi, koji se ‘bore’ za prava žena, uopće ne žele da žene u društvu napreduju“, tvrdi Mijatović.

Ona je zaključila da nevladin sektor čine osobe koje su se probile u elitni dio društva i od nevladinog sektora napravile sjajan biznis.

Izvor: Al Jazeera