‘New York Times’: Proruski srpski nacionalista ušao u Predsjedništvo BiH

Vladimir Putin podržava političare koi bi destabilizirali krhke bosanske institiucije, piše 'New York Times' (Arhiva)

Proruski srpski nacionalista proglasio je pobjedu u izbornoj utrci za srpskog člana tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, piše američki New York Times u komentaru u nedjelju održanih općih izbora u Bosni i Hercegovini.

Kako se navodi, “pobjeda Milorada Dodika, srpskog moćnika i bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, mogla bi osnažiti etničke napetosti u balkanskoj zemlji i zakočiti njene ambicije za članstvom u  Evropskoj  uniji”.

Predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Branko Petrić potvrdio je da, uz 44 posto prebrojanih glasova, Dodik vodi u utrci za člana tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

“To je jasna pobjeda. Nije me briga ko su ostala dvojica članova Predsjedništva. Idem tamo, u Predsjedništvo, da radim iznad svega i samo za srpske interese”, izjavio je Dodik u Banjoj Luci, “prijestolnici srpske autonomne regije u Bosni i Hercegovini”, kako piše New York Times.

‘Čović i Dodik dijele isti stav’

Dodik se, kako se navodi, godinama zalaže za otcjepljenje entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine.

“On se takmičio protiv aktuelnog člana Predsjednštva Mladena Ivanića, umjerenog političara koji želi da RS ostane dio Bosne i Hercegovine. U izbornom sistemu stvorenom u okviru Dejtonskog sporazuma, koji je okončao bosanski rat 1995. godine, mjesta u Predsjedništvu rezervirana su za predstavnike hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda. Predstavniku svake etničke zajednice osiguran je položaj predsjedavajućeg, koji se rotira svakih osam mjeseci.”

Dalje se navodi da je u utrci za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović, tvrdolinijaški aktuelni član Predsjedništva, koji dijeli Dodikov stav novih podjela u Bosni i Hercegovini na još etničkih enklava, priznao poraz.

“Čović, koga podržava hrvatska Vlada u Zagebu i sve češće Putin, nastoji stvoriti isključivo hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini. On je izgubio od umjerenog protivnika Željka Komšića, koji je zauzeo pomirljivi stav u svom obraćanju, rekavši da će raditi za Bosance iz svih etničkih grupa”.

“Bosna i Hercegovina je moja zemlja, i moja je dužnost, moralna obaveza, da radim na ovom položaju za dobrobit svih građana s ostala dva člana Predsjedništva”, kazao je Komšić.

‘Krhke bosanske institucije’

Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda postao je Šefik Džaferović, “član najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije, lojalni sljedbenik njenog čelnika Bakira Izerbegovića, koji je bio član Predsjedništva u dva mandata i nije se mogao takmičiti za treći”.

“Dejtonski sporazum podijelio je zemlju između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Osim izbora za Predsjedništvo, također se biraju kandidati za tri parlamenta, 11 premijerskih položaja i brojne lokalne vlade. Komplicirani sistem dao je Moskvi jedinstvenu priliku da iskoristi podjele dok pokušava pojačati svoj utjecaj na periferiji Evrope. Putin podržava političare koji bi destabilizirali krhke bosanske institiucije, kojima još najvećim djelom upravlja Evropska unija.”

“Bosna i Hercegovina je još veoma krhka, nekonsolidirana demokratija, sa slabim institucijama koje se lako mogu potkopati”, izjavio je Adnan Huskić, nezavisni politički analitičar u Sarajevu.

Evropska unija uvela je sankcije Kremlju zbog ruske aneksije Krima.

Uplitanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine moglo bi predstavljati Putinovu osvetu za to, piše New York Times u komentaru općih izbora održanih u nedjelju u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Agencije