Oglasi

Nezbrinute životinje Hrvatska stavila u zakonske okvire

Hrvatska se zakonskom obavezom sterilizacije kućnih ljubimaca pokazala liderom u zaštiti životinja i njihova rješenja mogu poslužiti kao primjer.
Trajna sterilizacija je jedina efikasna metoda za kontrolu razmnožavanja, tvrde stručnjaciReuters

Utapanje mačića, vezivanje psića lancima, odbacivanja ljubimaca uz cestu da umru od gladi, bolesti, vremenskih nepogoda, napada drugih životinja ili pod kotačima automobila trebali bi postati samo dio ružnih navika neodgovornih pojedinaca.

Zahvaljujući novom Zakonu o zaštiti životinja na lokalnu razinu vlasti spuštena je obveza provedbe sterilizacije pasa i mačaka, za koju upućeni tvrde da može pomoći u rješavanju problema nekontroliranog razmnožavanja, ali i sve većeg broja napuštenih životinja. Za one koji se ne budu pridržavali zakonske obveze, slijede drastične novčane kazne. No, uvijek je bilo onih koji, čak i suočeni s kaznama, nastoje izbjeći zakon. Stoga je, slažu se i prijatelji životinja, i veterinarske službe, i odgovorni na svim razinama vlasti, nužno mijenjati i način razmišljanja neodgovornih pojedinaca, zapravo dobrog dijela društva.

Priča s obveznom sterilizacijom pasa i mačaka počela je na sjeveru Hrvatske, gdje su čakovečke gradske vlasti već krenule u akciju. Pripomogla je i država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede izdvojivši znatna sredstva za akciju kastracije više od 3.000 pasa lutalica u romskim naseljima na području Međimurja. Lokalne vlasti pomoći će u zbrinjavanju životinja i financirati cijepljenje protiv bjesnoće.

Kampanja 'Ili žmiriš, ili si za kastraciju'

Mreža za zaštitu životinja pokrenula je u Hrvatskoj kampanju „Ili žmiriš, ili si za kastraciju”, koja okuplja više od 30 udruga čiji aktivisti svakodnevno spašavaju napuštene i odbačene životinje od sigurne smrti. Ideja kampanje je predočiti javnosti s kakvim se prizorima udruge za zaštitu životinja svakodnevno susreću te poslati jasnu poruku da se može stati na kraj patnji napuštenih životinja kastracijom kako bi neželjena mladunčad bila stvar prošlosti. „Mnogi građani tek su kroz ovu kampanju shvatili razmjere problema i ostali šokirani brutalnom svakodnevicom na tisuće odbačenih štenaca i mačića, osuđenih na patnju i smrt“, kaže Matko Boršić.

Da su upravo ljudi, zapravo neodgovorni pojedinci koji ne poštuju zakonsku obvezu kontrole razmnožavanja svojih kućnih ljubimaca, ključni uzrok velikom broju napuštenih životinja ukazuju i u udruzi Prijatelji životinja, oko koje je okupljena Mreža za zaštitu životinja, asocijacija udruga iz cijele Hrvatske. Ako već i ne prepuste smrti svoje dojučerašnje igračke na jedan od okrutnih načina, kažu, izaberu „humanije“ rješenje – ostave ih pred vratima ionako prepunih skloništa za napuštene životinje. No, neželjeno potomstvo može se dogoditi i odgovornima.

„Trajna sterilizacija je jedina učinkovita metoda za kontrolu razmnožavanja, ali i učinkovit i human način da životinjama spasimo život, zbog čega mnogi građani kastriraju pse i mačke o kojima skrbe“, ukazuje Matko Boršić, voditelj Mreže za zaštitu životinja.

Objašnjava i kako se sterilizacijom sprječava psihička patnja životinja zbog nemogućnosti zadovoljavanja njihovih prirodnih spolnih nagona, ali i nastanak raznih bolesti. Apelira na sve gradove i općine da propišu obaveznu trajnu sterilizaciju te stanu na kraj patnji pasa i mačaka, kao i velikim izdatcima za njihovu brigu i skrb u skloništima za napuštene životinje.

Edukacija kroz program cjeloživotnog učenja

Iskustvo i znanje koje imaju Prijatelji životinja bilo je korisno i zakonodavcima, a posebno gradovima i općinama, pa su u suradnji s veterinarima i pravnicima kreirali prijedlog Odluke o načinu i uvjetima držanja kućnih ljubimaca te ih odaslali lokalnim vlastima. Onima koji ne žele sterilizirati životinje stavili su do znanja da moraju biti evidentirani i iza svoje odluke stati imenom i prezimenom. U slučaju neodgovornog ponašanja, slijede sankcije.

Besplatna sterilizacija u BiH

Uz potporu fondacije Dogs Trust, bh. veterinari rade besplatne sterilizacije kućnih ljubimaca. Navode kako je „dobar dio“, nažalost ne i cijele Bosna i Hercegovina pokrivena takvim mjerama, zahvaljujući kojima je i smanjen broj pasa lutalica.

„U svemu je najvažnija edukacija stanovništva, a sve to treba krenuti od škole, pa nadalje. U generalnom smislu, kad je viši standard i educirano stanovništvo manje će biti i odbacivanja životinja. I to je jedan dio problema u našem društvu. Na kraju, nije problem prevelikog broja pasa lutalica posljedica izostanka kastracije životinja, nego je to posljedica needuciranosti, nebrige, nerazvijene svijesti“, smatra doktor veterine Haris Čustović.

Hrvatska se zakonskim rješenjem, čija je provedba spuštena na lokalnu razinu, pokazala liderom u zaštiti životinja i njihova rješenja mogu poslužiti kao primjer. Posebice državama, poput Bosne i Hercegovine ili Srbije, u kojima ne postoji takav zakonski okvir, odnosno obvezna sterilizacija, pa je djelovanje prepušteno nevladinim organizacijama, fondacijama i veterinarskim službama koje djeluju pro bono.

Mnogi bh. gradovi, a ponajviše Sarajevo, već su godinama suočeni s velikim brojem pasa bez vlasnika na ulicama. Uz savjesne građane i brojne volontere, s problemom su se suočili i u organizaciji Dogs Trust te su, uz podizanje svijesti o važnosti sterilizacije ljubimaca, posebice pasa, pomogli i u obuci veterinara u tehnikama kirurške sterilizacije, anestezije životinja, predoperativne i postoperativne njege. Cijelu su priču podignuli i na višu razinu, te obuku uvrstili u Program cjeloživotnog učenja Univerziteta u Sarajevu.

Prema riječima Sanje Bianculli iz Dogs Trusta, organizacija je financirala i koordinirala programe masovne sterilizacije napuštenih pasa, besplatnu sterilizaciju pasa koji imaju vlasnike te pokrili tim aktivnostima dobar dio Bosne i Hercegovine. Provode i edukaciju školske djece, hvale se i podizanjem svijesti građana, a pokrenuli su i program udomljavanja pasa.

Spriječiti bolesti kod životinja

Sterilizacija je rutinska kirurška intervencija koja podrazumijeva odstranjivanje jajnika i maternice kod ženki, odnosno testisa kod mužjaka, objašnjava Elvir Burazerović. Životinja se vodi u opću anesteziju, a u postoperativnom razdoblju daju im se analgetici. Nakon operacije, životinja se može odvesti kući već nakon sat vremena, a potpuni oporavak traje 7-10 dana kod ženki i 3-5 dana kod mužjaka.
„Sterilizacija je najhumaniji i najdelotvorniji način da se izbegne neželjeno potomstvo kućnog ljubimca, ali i da se spreče opasne bolesti kod životinje“, navodi Burazerović.

„Kada smo tek počeli sa kampanjama besplatne sterilizacije vlasničkih pasa, svi su nam govorili da od toga nema ništa, da su ljudi protiv sterilizacije pasa, ali sada – ako partnerske klinike koje financiramo u svom programu imaju kratku pauzu u provođenju kampanja – brojni pozivi i mailovi upita dolaze na naše kanale o tome kada ponovo počinje. Također, iz krajeva gdje još nismo uspjeli proširiti našu podršku dolaze zahtjevi i upiti o mogućnosti širenja programa sterilizacije pasa“, navodi Bianculli.

Osvijestiti građane

Niti u Srbiji tijela lokalne samouprave nisu obvezna provoditi sterilizaciju, ali gradovi i općine imaju obvezu formirati zoohigijensku službu, osigurati prihvatilište i kreirati program kontrole populacije napuštenih životinja. Elvir Burazerović, direktor Organizacije za poštovanje i brigu o životinjama – ORCA, svjestan je da je „sterilizacija životinja nesumnjivo jedna od najvažnijih i najefikasnijih mera za kontrolu populacije pasa i mačaka, ali ona samostalno ne može rešiti problem“.

„Neophodno je da se ona sprovodi u kombinaciji sa nizom mera, a naročito su važni registracija i identifikacija životinja, sankcionisanje napuštanja životinja, obrazovanje vlasnika životinja i slično“, ukazuje Burazerović.

Prema podacima kojima raspolaže ORCA, posljednjih godina je zbog neodgovornog ponašanja ljudi, ali i lokalnih vlasti sve više napuštenih pasa, ali i ozlijeđenih ljudi za čije su odštete isplaćeni višemilijunski iznosi – u eurima. I sve poražavajuće brojke nastavljaju rasti, upozorava Burazerović, uz napomenu da „Srbija nije ni po čemu izuzetak u odnosu na ostale dijelove Balkana“.

Stoga smatra kako je promjena svijesti ljudi, zapravo, mjera koja jedina može donijeti trajne i održive promjene. Po njemu, ključno je da se kod djece, ali i odraslih, razvije svijest o odgovornosti koju čovjek preuzima kada nabavi kućnog ljubimca – odgovornosti za osiguranje dobrobiti životinje, ali i odgovornog ponašanja prema drugim ljudima i životnoj sredini.

Izvor: Al Jazeera