Nice: Karadžić pokušava prepraviti historiju

Karadžiću je suđenje počelo 26. oktobra 2009. godine (Reuters)

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), optužen pred Haškim tribunalom (ICTY) za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, u utorak je negirao krivicu po svih deset tačaka optužnice.

Suđenje Karadžiću, koga Haški tribunal tereti za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata, teroriziranje stanovništva Sarajeva i uzimanje “plavih šljemova” za taoce tokom rata u BiH, počelo je 26. oktobra 2009. godine, a u utorak je počeo sa izvođenjem dokaza odbrane.

Reporterka Al Jazeere Katarina Drlja izvijestila je da je Karadžić počeo svoju odbranu riječima:

“Umesto što sam optužen zbog zbivanja u našem građanskom ratu, trebalo bi da sam nagrađen, evo i zašto: što sam uradio sve što je u ljudskoj moći da izbjegnem rat.”

Karadžić je u prvim riječima odbrane naveo da je potpisao i proveo brojna primirja, zaustavljao vojsku pred pobjedama, te prihvatio četiri od pet mirovnih planova. Dodao je da ga je boljela svaka granata ispaljena na Sarajevo.

“Priča da bismo mi bombardovali Sarajevo bez veze i bez razloga je apsolutno netačna. Svaka granata koja je pala na Sarajevo je lično mene boljela. To su bili tamo moji prijatelji, to je bio grad gdje sam svaku stopu znao. Ali, taj grad je imao preko 2.000 legitimnih vojnih ciljeva”, rekao je on.

Lista od 600 svjedoka

Rekao je kako se zalagao za mir i humanitarnu pomoć i da svi koji ga poznaju znaju da nije agresivan, već miran i tolerantan.

Govoreći o masakru na sarajevskoj pijaci Markale, gdje je minobacačkom granatom ubijeno 43, a ranjeno 75 osoba, Karadžić se oslonio na izvještaj Andreja Demurenka, koji je učestvovao u istrazi poslije masakra.

Ovaj ruski pukovnik i bivši načelnik Štaba sektora UNPROFOR-a za Sarajevo je Karadžićev prvi svjedok odbrane.

“Rezultat istrage pukovnika Demurenka ukazuje da srpske snage nisu mogle ispaliti granatu u tom incidentu”, kazao je Karadžić.  

Kako je izvijestila Drlja, Karadžić se naljutio na prevoditelje, jer smatra da nisu prevodili kako treba.

Karadžić je predao Tribunalu spisak prvih šest svjedoka odbrane, među kojima su, osim Demurenka, vojni posmatrač Ujedinjenih naroda (UN) Paul Conway, Blagoje Kovačević, Slavko Genko, Dušan Škrba i jedan neimenovani svjedok.

Kako je izvijestila Drlja, Karadžić ima 300 sati da iznese svoju odbranu, koliko je imao i tužilac, koji je optužnicu završio u dvije godine.

Karadžić je uložio žalbu na tu odluku, ocijenivši da je vrijeme koje mu je odobreno nedovoljno.

Karadžić želi ispitati 600 svjedoka, a još nije poznato koliko njih će biti odobreno, rekla je Drlja.

“Odbranu će završiti sam. Da li će i sam svjedočiti, još nije odlučio. Za tu odluku nema nekog vremenskog okvira”, dodala je ona.

‘Oprezna uvodna riječ’

Geoffrey Nice, bivši tužilac Haškog tribunala koji je vodio postupak protiv Slobodana Miloševića, kazao je za Al Jazeeru da Karadžić “skicira svoj slučaj”.

“Skiciranje je najbolji izraz koji se ovdje može upotrijebiti. Istovremeno, pokušava pronaći način na koji on, i možda Srbi uopšteno, žele ponovno ispisati bosansku historiju, koja bi bila nepovoljna za Bosnu, ali u korist Srba, i nagovještavala da su Srbi, na neki način, bili žrtve, a muslimani uzročnici svih nevolja i tragedije”, rekao je Nice.

“Tome dodaje i činjenicu da vojska nije bila u potpunosti pod njegovom komandom i da nije znao apsolutno ništa o onome što se dešavalo u Srebrenici. Štoviše, nije uopće reagirao nakon Srebrenice, jer i dalje nije znao ništa o tome.”

“Dakle, riječ je o zanimljivoj, opreznoj uvodnoj riječi, nakon koje slijedi iznošenje dokaza, za koje će imati veliku sreću ako uspije uvjeriti Sud da ih prihvati, s obzirom da ih je, vjerujem, već ranije čuo i odbio”, zaključio je Nice.

Prvu optužnicu protiv Karadžića Tribunal je podnio u julu 1995. 

Nakon 13 godina skrivanja, vlasti Srbije su ga uhapsile u Beogradu 21. jula 2008. godine, gdje se godinama skrivao i u javnosti pojavljivao kao doktor alternativne medicine pod imenom Dragan Dabić.

Građani Bosne i Hercegovine, u Sarajevu i Banja Luci komentirali su za Al Jazeeru reporterima Seadu FadilpašićuLjiljani Smiljanić početak izlaganja odbrane Radovana Karadžića: 

Miljanović

Saša Miljanović, student (Banja Luka): ” Ne pratim baš. Taj proces je politička stvar. Nisam toliko upućen. “

Izvori: Al Jazeera i agencije