Nigerija: Bogata država i gladno stanovništvo

Humanitarna situacija rapidno se pogoršava na sjeveroistočnim teritorijama Nigerije (Getty Images)

Piše: Zuhair Al Hamdani

Glad u Nigeriju dolazi iz pravca njenih sjeveroistočnih pokrajina, koje su pod kontrolom grupe Boko Haram. Na tom području se vode borbe, obustavljena je poljoprivredna proizvodnja i dopremanje humanitarne pomoći. No, paradoks postaje očigledan kada glad pokuca na vrata najveće ekonomije i najvećeg proizvođača nafte u Africi.   

Organizacija UN-a  za hranu i poljoprivredu (FAO) u svom izvještaju naglašava da se humanitarna situacija rapidno pogoršava na sjeveroistočnim teritorijama Nigerije. FAO ističe da „pokazatelji ukazuju na  pogoršanje situacije u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i ishranom, pogotovo u državi Borno“, uporištu Boko Harama.

FAO očekuje da će oko 8,7 miliona Nigerijaca biti pogođeno krizom hrane, pored dva miliona drugih koji će se naći u vanrednim okolnostima, dok će se 121.000 suočiti sa situacijom sličnom gladi. Ukupan broj ljudi koji će se suočiti s ozbiljnim nedostatkom hrane mogao bi se popeti na 11 miliona.

Dodaje se da je pokrajina Borno najugroženije područje, gdje se očekuje da bi oko 65 posto ukupnog broja stanovnika mogao biti izložen opasnosti od gladi.

Međunarodni fond UN-a za djecu (UNICEF) upozorio je još u decembru prošle godine da je približno pola miliona nigerijske djece na sjeveroistočnim područjima suočeno s opasnošću od gladi u ovoj godini. 

Grupa Boko Haram izvodi naoružane napade na sjeveroistoku Nigerije [AP]

Zaboravljeni sukob

Sušno i siromašno područje na sjeveroistoku Nigerije još od 2009. godine svjedoči teroru Boko Harama, koji slijedi organizaciju Islamska država Iraka i Levanta. Ovaj pokret drži kontrolu nad većim dijelom pokrajine Borno i dijelovima Adamawae i Yobe. Područje oko jezera Čad, koje dijele četiri zemlje: Nigerija, Niger, Kamerun i Čad, također je izloženo napadima ove grupe.    

Oružane akcije u pokrajinama na sjeveroistoku Nigerije spriječile su poljoprivrednike da obrađuju svoju zemlju. Na ovom području je došlo do pada poljoprivredne proizvodnje i zavladala je nestašica osnovnih namirnica uslijed ratnih dejstava i suše. Situacija u zdravstvu i školstvu se, također, pogoršava. Smanjuje se dopremanje humanitarne pomoći zbog sigurnosnih prijetnji, dok se broj raseljenih osoba povećava.  

Prema procjenama UN-ovih organizacija, „zaboravljeni sukob“ je do sada doveo do pogibije najmanje dvadeset hiljada ljudi, uništavanja desetina sela, raseljavanja gotovo 2,5 miliona osoba, što je rezultiralo pogoršanjem ionako teške humanitarne situacije na području koje se smatra jednim od najsiromašnijih na svijetu.    

Abdou Dieng, direktor Svjetskog programa hrane u zapadnoj Africi, govorio je o izazovima u isporuci pomoći u ova područja, istakavši da je pred „ovakvim ogromnim potrebama, međunarodni odgovor i dalje nedovoljan.”

Plinovod u nigerijskom gradu [Reuters]

Bogata država

Nigerija je najveći proizvođač nafte u Africi. Spada u najveće države na ovom kontinentu, sa površinom većom od 963.000 kvadratnih kilometara. To je i najmnogoljudnija država, sa više od 178 miliona stanovnika, prema statističkim podacima iz 2015. godine.   

Prema procjenama MMF-a za 2016. godinu, Nigerija je najveća ekonomija na afričkom kontinentu, nakon čega slijedi Južna Afrika, koja je u stalnom natjecanju s Nigerijom za preuzimanje vodstva. Bruto domaći proizvod u Nigeriji porastao je na 415.08 milijardi dolara, u odnosu na 314.73 milijarde dolara u Južnoj Africi.  

Ove brojke su od velikog značaja na ekonomskom planu. Ukoliko se tome pridodaju izrazita rudna bogatstva ove države, onda je paradoksalno da u jednom dijelu ove države vlada glad, pa makar to bilo i zbog ratnih dešavanja.      

Postoje i drugi podaci koji ukazuju na to da Nigerija, na ovaj ili onaj način, nema koristi od svojih prirodnih resursa i velikog broja stanovnika. Procjene iz 2015. godine pokazuju da je oko 36,4 post djece mlađe od pet godina u Nigeriji pothranjeno, dok je stopa smrtnosti iznosila 117,4 na svaku hiljadu stanovnika. 

Po ljestvici Indeksa humanog razvoja (HDI), kojom UN mjeri kvalitetu života u pojedinoj zemlji, Nigerija zauzima 152. mjesto od ukupno 188 država. Prema globalnom indeksu gladi, Nigerija se nalazi na 92 mjestu među 104 države, prema podacima koje je objavila organizacija „Akcija protiv gladi“.  

Ovakvi paradoksi otvaraju vrata stalnim pitanjima o velikim prirodnim resursima država afričkog kontinenta, u odnosu na veoma nizak nivo ljudskog razvoja i loše raspodjele bogatstva, što dovodi do velikog dispariteta na individualnom i regionalnom nivou. Kao rezultat toga, javljaju se humanitarne katastrofe i glad, pogotovo ako se tome još pridodaju sukobi ili teški prirodni uvjeti.    

Izvor: Agencije