Nije izgrađen, nije spojio obale, ali razdvaja države

Analitičar Ševal Kovačević kaže da Hrvatska s nijednom zemljom još nije na miran način uspostavila državne granice (Al Jazeera)

Kada se činilo da izgradnji Pelješkog mosta ništa više ne može stati na put, u javnosti su se pojavile informacije da za Bosnu i Hercegovinu postoje i dalje pitanja oko najvećeg hrvatskog infrastrukturnog projekta koja su nejasna i stvari koje su neprihvatljive.

Objavljen su informacije da je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine zatražila slanje note Hrvatskoj u kojoj će zahtijevati obustavu svih aktivnosti vezanih za izgradnju mosta dok se ne postigne obostrana saglasnost oko tog projekta i da je najavljeno osnivanje posebne parlamentarne komisije koja bi trebala preispitati jesu li ispunjeni svi uvjeti pod kojima bi projekt postao prihvatljiv za Sarajevo.

Istovremeno su se oglasili i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i Dragan Čović, čije izjave su potvrdile da još uvijek postoji visok nivo neslaganja kada je u pitanju Pelješki most, koji je već dugo godina predmet sporenja Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Dok je Čović kazao kako je siguran da će se Pelješki most graditi onako kako je planirano, jer “znači previše za Bosnu i Hercegovinu”, Izetbegović je još jednom ponovio da Bosna i Hercegovina mora imati otvoren pristup moru.

BiH zaslužuje izlaz na otvoreno more

Član Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Safet Softić i jedan od potpredsjednika Stranke demokratske akcije kaže za Al Jazeeru da postoje još uvijek određene nejasnoće oko cjelokupnog projekta i da se postavlja pitanje kako je moguće doći u fazu da Evropska unija odobrava sredstva za izgradnju Pelješkog mosta a da te prethodne dileme nisu razriješene. Navodi kako oni u Domu naroda još uvijek nisu imali nikakvu raspravu po tom pitanju.

“To stvara određenu vrstu nedoumice i zabune u vezi s ovim pitanjima, posebno kada se uzme u obzir činjenica da je prije nekoliko dana održana zajednička sjednica Vlade Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Sve je to pokazatelj da bi se puno otvorenije i iskrenije trebalo razgovarati o ovim pitanjima”, kaže Softić.

Čuju se u javnosti, nastavlja, da ti gabariti i mjere koje su potrebne za zadovoljenje pristupa moru Bosni i Hercegovini nisu zadovoljene u tom projektu.

“Mislim da bi Vijeće ministara, zajedno s Vladom Hrvatske, trebalo otkloniti sve te probleme. Bosna i Hercegovina ne bi trebala stajati na putu Hrvatskoj da poveže svoju teritoriju, ali isto tako, Hrvatska ne bi trebala uraditi ništa što bi ograničilo pristup Bosni i Hercegovini otvorenom moru. Te dvije stvari je, po meni, moguće spojiti. Treba smanjiti politizaciju koja prati ovo pitanje zadnjih nekoliko godina.”

Softić ne zna šta bi drugo mogao biti problem, sem pitanja izlaza Bosne i Hercegovine na more.

“Pitanje granice nije riješeno, ali to ne treba biti prepreka za ovako važan projekat za Hrvatsku”, ističe Softić.

‘Ne znam šta više traže’

I pored mnogobrojnih upita, iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine nismo uspjeli dobiti odgovor vezan za Pelješki most. Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović tvrdi da ako je Bosna i Hercegovina već imala priliku postaviti zahtjeve u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta, ne zna šta se više traži.

“Budući da ja nisam sudjelovao u pregovorima s Republikom Hrvatskom oko visine i širine mosta, a budući da su Čović i Izetbegović sudjelovali i saopćili javnosti da je s Hrvatskom sve dogovoreno te da nema više niti jednog problema, smatram da je ovo sada jako neozbiljna situacija i ja ne znam kakva se to poruka šalje Hrvatskoj i Europskoj uniji”, kaže on.

Dodaje da, po međunarodnom pomorskom pravu, svaka zemlja ima pristup otvorenom moru.

“Hoće li to biti kroz hrvatske teritorijalne vode ili nešto drugo, to, po meni, u ovom trenutku nije bitno. Ako je Hrvatska ispoštovala što je dogovoreno, ne znam šta bi više trebalo raditi. Vjerujem da će biti dovoljno mudrosti da se ispoštuje ono što je dogovoreno”, smatra Cvitanović.

Ševal Kovačević, zamjenik predsjednika Pomorskog društva Bosne i Hercegovine i sudski vještak prometne struke, smatra da Bosna i Hercegovina, kao susjedna zemlja, zaista želi Hrvatskoj sve najbolje u EU, ali da se o tom mostu mora govoriti tek nakon razgraničenja.

“Hrvatska u Neumskom akvatoriju odnose nje i Bosne i Hercegovine vidi kroz neka neriješena tehnička pitanja, kao što su dimenzije mosta, plovna visina, glavni raspon… Hrvatska politika konstantno pravi zamjenu teza gotovo zadnjih 25 godina. Tu mislim, prije svega, na 1992. godinu i nastanak novih država disolucijom Jugoslavije. Administrativne granice tih država proglašavaju se državnim, a stavlja ih se pod patronat međunarodnog prava. Razgraničenje među državama se odvija po načinu šta je ko stvarno posjedovao u momentu razdruženja. Ostalo je pitanje razgraničenja četiri zemlje (Slovenija, Hrvatska, Crna Gora i Bosna i Hercegovina) na moru”, objašnjava Kovačević.

Tvrdi da Hrvatska ni s jednom zemljom još nije na miran način uspostavila državne granice.

“Sa Slovenijom je na arbitraži izgubila. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Hrvatska zanemaruje obaveze i svodi ih na tehnička pitanja. S Crnom Gorom postoji privremeni sporazum”, smatra on.

Sporazum Tuđman – Izetbegović

Hrvatska, nastavlja, ne želi s Bosnom i Hercegovinom izvršiti razgraničenje, a nije, primjerice, ni ratificirala sporazum Franjo Tuđman – Alija Izetbegović 1999. godine, nego ga je odbacila.

“On je podrazumijevao korištenje Luke Ploče za potrebe Bosne i Hercegovine na 99 godina, razgraničenje na moru sredinom Malostonskog zaljeva i slobodan prolaz Hrvatske kroz Neum. Od 1999. do 2006. godine Hrvatska nije htjela ratificirati taj sporazum, da bi 2006. godine poslala obavijest Vijeću ministara Bosne i Hercegovine u kojoj se navodi da odustaje od sporazuma Tuđman – Izetbegović. Istovremeno je Hrvatska objavila da će praviti Pelješki most. Umjesto da na tome rade državne-diplomatske komisije, Hrvatska je vješto spustila tu problematiku na tehničko pitanje, kao odnos dva ministarstva prometa i komunikacija. Takvim činom, neuspostavljanja državnih granica na moru, Hrvatska, prije svega, ruši međunarodne konvencije. Izbjegava to zbog druge Bečke konvencije, jer kad je u pitanju ona, onda ne važi domicilno pravo, nego međunarodno. Onda bi o tom sporu odlučivao Međunarodni sud u Hagu.”

Kovačević smatra da je u EU projekat Pelješkog mosta toliko izlobiran da je Evropska komisija bez pravnog osnova odobrila 375 miliona eura sredstava za izgradnju tog mosta.

“Evropska komisija bez pravnog osnova koristi sredstva poreznih obveznika za izgradnju tog mosta. Sada imate odluku arbitraže, gdje je tri četvrtine Piranskog zaljeva pripalo Sloveniji i na međunarodnom plovnom putu, od Piranskog zaljeva do otvorenog mora, neke 22 nautičke milje, ne smiju se graditi mostovi ili uspostavljati vještački otoci. Mora nam biti poznato šta je međunarodni plovni put Bosne i Hercegovine, koji je dužine 122 kilometra do otvorenog mora, i šta su unutrašnje vode te zemlje. Moramo u Neumu dobiti matičnu luku, koja registrira brodove i brodare. Hrvatska je svjesno zatvorila Bosnu i Hercegovinu povlačenjem ravnih polaznih linija.”

Hrvatska je, zaključio je Kovačević, na kraju svojih teritorijalnih voda te ravne polazne linije nezakonito preuzela od bivše Jugoslavije i unijela ih kao svoje u Pomorski zakonik iz 1994. godine.

Izvor: Al Jazeera