Niko nije pobijedio ko se inatio sa Krajišnicima

Adnanu Terziću je Udruženje Bosanska Krajina poručilo da Krajišnici ne žele plaćati povećane akcize jer od njih nemaju direktne koristi (EPA)

Piše: Harun Cero

Nakon što je Udruženje Bosanska Krajina prevođeno v.d. direktorom Adnanom Bajrićem uputilo oštro pismo Javnom preduzeću Autoceste FBiH izražavajući nezadovoljstvo zbog zanemarivanja tog dijela BiH kada je u pitanju izgradnja autoputa i općenito cesta, novi v.d. direktor te firme Adnan Terzić za AJB kaže da apsolutno podržava zahtjeve Krajišnika.

“Tom dijelu BiH se kroz federalne institucije mora posvetiti pažnja. Sigurno da je povezivanje Unsko-sanskog kantona sa ostalim dijelom Federacije BiH prioritet, ali je važno i povezivanje unutra samog kantona. Mislim da su zahtjevi opravdani. Puno je vremena prošlo, a da se nije o tome razgovaralo“, kaže Terzić.

Dodaje da se o tome puno razgovaralo na političkim nivoima, gdje, kako kaže, “sve svi razumiju“, a vrlo malo se do sada uradilo.

U pismu udruženja se navodi da je “Krajina kapija kroz koju se najbrže ide u Evropu, a da su Krajišnici zbog fizičke blizine Zagreba, Ljubljane, Beča, Minhena… najčešće odlazili u spomenute gradove, školovali se, zapošljavali, donosili novac u BiH, održavali familije i tako punili državni budžet, koji je od njih udaljen više stotina kilometara“.

“Ali ni to nije dovoljno pa inspekcije neravnomjerno kontrolišu i ono što ne naplate preko Neretve nadoknađuju preko Vrbasa i Plive, odnosno Une i Sane, nadoknađuju kod vrijednih, poduzetnih i poštenih krajiških privrednika“, ističe se u pismu.

Ne ‘zabijati glavu u pijesak’

Za Terzića je problematično povezivanje Unsko-sanskog kantona sa ostalim dijelom FBiH zbog toga što ono podrazumijeva prolazak kroz bh. entitet Republika Srpska, a to, po njemu, otvara puno drugih priča.

“Tu ne smijemo zabijati glavu u pijesak. Prvo trebam da se upoznam sa sadašnjim planovima i nivoom relizacije nekih obećanja na koja su nedvojbeno imale utjecaja neke politike“, ističe i dodaje da se ne sjeća se kada se neki veliki projekat realizirao u Krajini.

Terziću je udruženje poručilo da ne želi plaćati povećane akcize jer od njih nemaju direktne koristi.

“Dosta je bilo, jer ni za dosadašnju odbranu i gradnju države ‘političko Sarajevo’ nije reklo hvala, a kamoli se odužilo nekim kapitalnim projektima“, kaže se u pismu.

Izborno učešće

Nepoštovanje i omalovažavanje izbornog učešća i glasova 2014.,je po mišljenju v.d. direktora udruženja Bosanska Krajina više nego očigledno.

“Od 37 imenovanih ministara i zamjenika na entitetskom i državnom nivou, imenovalo se pet ministara iz Tuzlanskog kantona, iz Kantona Sarajevo sedam ministara, a Hercegovačko-neretvanski kanton dobio je čak osam ministara. A iz Krajine, ni nakon 20 godina od ministra Irfana Ljubijankića, niko nije imenovan na državnom nivou. Tek na entitetskom nivou imenovan je Šemsudin Dedić (Ministarstvo poljoprivrede, privrede i šumarstva FBiH)“, navodi Bajrić.

Terzić tvrdi da se akcize plaćaju na nivou države, te da Vijeće ministara BiH donosi odluku.

“Ne vidim baš prostora, odnosno da zakon omogućuje da se plaćanje izbjegava. Ali sigurno je da usmjeravanje tih akciza treba biti određeno zakonom. To treba dovesti u neku mjeru“, objašnjava.

Adnan Bajrić, Vršilac dužnosti direktora Udruženja Bosanska Krajina koje je uputilo pismo,  kaže da su Krajišnici odavno trebali pisati i pričati o nekim idejama i projektima, propustima i nepravdama, tražiti odgovore i shodno učešću u budžetu, kroz PDV i političkom učešću u izborima, tražiti protivrijednost kroz kapitalne projekte, ravnomjeran razvoj i pozicije.

“Vjerovatno su u Sarajevu navikli da smo daleko od kamera i fotoaparata, te da ne gledamo puno na državu i ne oslanjamo se na nju, ne molimo i ne tražimo, nego sami se borimo i o svom trošku realiziramo projekte. Također, moglo bi se govoriti i o nedostatku jednoglasne političke strategije političara, u kontekstu nastupa prema centralama političkih stranaka u Sarajevu, koje dobijaju značajan ili presudan broj glasova u Krajini“, ističe Bajrić.

Kaže da ih niko od nadležnih nakon pisma nije kontaktirao direktno, ali jeste indirektno, interesirajući se šta će sve uraditi u kontekstu pisma.

Ne treba se ‘inatiti’ sa Krajišnicima

Poručili su im da će prvo sa krajiškim političkim predstavnicima i privrednicima, te uglednim ličnostima i institucijama krenuti u afirmaciju i promociju značaja povezivanja Krajine i Sarajeva.

“Za to imamo spremne naučne, ekonomske i druge argumente i neke studije – publikacije. Pratićemo političke reakcije i prezentirati javnosti, politički nagraditi ili kazniti aktere političkih odluka i aktivnosti, jer se hitno moramo uvrstiti u planove i projekte, osjetiti podršku države i biti jednako tretirani kao drugi dijelovi BiH. U protivnom bi mogli iskazati građanski neposluh, jer niko nas u konačnici nije pobijedio kada se inatio sa nama Krajišnicima, jer nismo mi na kraju, mi smo na vrhu“, kaže on.

Krajišnici traže da im se objasni zašto nema konkretnih planova i aktivnosti u Krajini.

Zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić kaže da situacija, što se tiče prometne infrastrukture u BiH, u Krajini nije ništa bolja, ni lošija, u odnosu na ostale dijelove te zemlje.

Razlog tome je, tvrdi, financijska situacija u zemlji i ona uvjetuje visinu ulaganja u infrastrukturne objekte.

“Temeljem toga mogu istaći da je ove godine napokon usvojena Okvirna strategija prometa BiH za razdoblje od 2016. do 2030. godine, a koja je bila uvjet Europske unije za apliciranje na sredstava iz europskih fondova.  Vjerujem da ćemo u narednom razdoblju iz tih fondova dobiti znatnija sredstva i samim time će se povećati i mogućnost ulaganja u prometnu infrastrukturu u cijeloj BiH, a time i u Krajini“, kaže.

Pored državne strategije prometa,  usvojene su i entitetske strategije i strategija prometa Distrikta Brčko.

“Što se tiče Strategije prometa Federacije BiH, ista je urađena na način da su Vlade kantona imale mogućnost kandidiranja projekata u Strategiju, pa tako i Vlada Unsko-sanskog kantona. Da li su to oni učinili u skladu sa očekivanjima ljudi koji žive na tom području, to je pitanje za njih. Ja samo još mogu tu reći da sve ono što su entiteti i Distrikt Brčko unijeli u svoje strategije, to je bez ikakvih izmjena ili korekcija uneseno u Državnu strategiju prometa.“, objašnjava.

Kad su u pitanju akcize, Dalipagić tvrdi da je njihovo povećanje preduvjet Europske unije i međunarodnih financijskih institucija da bi BiH mogla aplicirati na kredite kod tih institucija za izgradnju autocesta, brzih cesta i ostalih cesta i za njihovu modernizaciju.

Time se, zaključuje on, povećava kreditna sposobnost javnih poduzeća za ceste, za vraćanje kredita, a koji su u situaciji BiH jedini način za realiziranje takvih projekata.

Izvor: Al Jazeera