Njemačka nema razumijevanja za hrvatsku blokadu Srbije

Krichbaum: Nigdje nije zapisano da se prava manjina moraju štititi kroz članstvo manjina u parlamentu (EPA)

Gunther Krichbaum iz njemačke Kršćansko-demokratske unije, zastupnik u Bundestagu koji vodi Odbor za europske poslove, izjavio je da hrvatska blokada otvaranja pregovaračkih poglavlja Srbije s EU nije dobro sredstvo rješavanja problema.

Hrvatska traži bolju suradnju Srbije s Haškim tribunalom, zajamčena mjesta u parlamentu za hrvatsku manjinu te da Srbija ukine univerzalnu nadležnost za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

“Nemam razumijevanja za zahtjeve iz Hrvatske jer se radi o bilateralnim temama za koje očekujemo da se riješe u za to predviđenim modulima i sudovima. Za to i imamo međunarodne sudove. Ali nemam razumijevanja za to što su blokirana poglavlja 23 i 24”, rekao je Krichbaum u razgovoru za Deutsche Welle.

On kaže da za postoje mehanizmi za rješenja pa i onda kada države vode diskusije ili svađe. U takvim slučajevima je, kaže, normalno očekivati da države koje su u pitanju riješe probleme između sebe, a ne da Europska unija bude zloupotrijebljena u te svrhe, tj. da vlastito članstvo u EU-u bude šaka za provođenje bilateralnih zahtjeva koji postoje duže vrijeme.

‘Utjecali smo na Sloveniju da odustane od blokade’

“Podsjećam da je Hrvatska bila u sličnoj situaciji u odnosu na Sloveniju kada je sporan bio tok granice u Piranskom zaljevu. I tada smo utjecali na Sloveniju da odustane od blokade”, rekao je Krichbaum.

Na pitanje postoji li zbog svega toga već pritisak na službeni Zagreb, Krichbaum kaže da postoji odgovarajući format Europskog vijeća u kojem će ovo pitanje svakako biti tematizirano.

“Nadam se da će Hrvatska popustiti. Tamo bi trebalo da se sjete kako je njima pomognuto kada su bili u sličnoj situaciji i da je Hrvatska obećala europskim partnerima da neće stvarati takve blokade. A to je, vidimo, ipak uradila”.

Što se tiče zahtjeva u vezi prava hrvatske manjine, Krichbaum kaže da zahtjevi Hrvatske nemaju ništa s Europskom unijom, odnosno da imaju samo u onoj mjeri da se u EU-u moraju štititi prava manjina.

“Ali nigde nije zapisano da se to mora dogoditi kroz članstvo manjina u parlamentu. Manjine su na sasvim različite načine predstavljene u europskim parlamentima”.

Krichbaum je spomenuo primjer Njemačke gdje predstavnici manjina mogu ući u parlament preko etabliranih i novih stranaka. Na mnogim izbornim listama su predstavnici manjina jer svaka stranka ima veliki interes da se pobrine za tako nešto i pridobije nove pristaše.

Zaključuje da je njemački put drugačiji, ali da se ni na koji način ne kosi s europskim pravilima te je u tom smislu samostalna odluka Srbije kako će na ovom polju postupati. 

‘Nema bonusa ni popusta prema Srbiji’

“I Hrvatskoj treba EU i trebaju joj partneri iz EU-a, i Hrvatska će imati ciljeve koje želi ostvariti. Inače će Hrvatska brzo uvidjeti da se ni njezinim idejama i projektima neće izlaziti u susret. Jer u Europskoj uniji važi pravilo da se uzima i daje”. 

Na pitanje o vladavini prava i ljudskim pravima, koja se tematiziraju u poglavljima 23 i 24 i s tim povezanim raspravama u Srbiji o ugroženoj slobodi medija, Krichbaum kaže da su predajom akcijskih planova ostvareni preduvjeti za otvaranje poglavlja 23 i 24.

“Ali mi i želimo da se ta poglavlja otvore kako bismo mogli poduzimati daljnje pozitivne razvoje na području pravne države. Naravno, u Srbiji ostaje mnogo posla. Tu se radi o efikasnosti pravosuđa i, uopće, javne uprave, stvaranju pravne sigurnosti koja je važna za njemačke i druge strane investitore, ali se radi i o borbi protiv korupcije. Zato je važno da otvorimo ova poglavlja”, rekao je između ostaloga.

Na spekulacije da srbijanski premijer Aleksandar Vučić uživa veliku podršku u Briselu i Berlinu, u Njemačkoj čak i neku vrstu bonusa zbog kooperativnijeg ponašanja prema Kosovu od ranijih vlada i u skladu s očekivanjima EU, Krichbaum je zaključio da “nema bonusa niti popusta”.

Izvor: Al Jazeera