Njemačka: Nove mjere za sprečavanje azila

Šef njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice Manfred Schmidt izjavio je da bi ponovno uvođenje viza ljudima sa Balkana bilo posljednje sredstvo u borbi protiv prekomjernih zahtjeva za azil u tu zemlju.

“Ljudi sa Balkana u Njemačkoj traže azil prije svega zbog novca. Potrebne su nove mjere da se to spriječi, a to uključujuje i zabranu ulaska u zemlje Schengena za one koji podnose neosnovane zahtjeve za azil“, istakao je Schmidt za Deutsche Welle.

On je naveo da trenutno u Saveznoj Republici Njemačkoj boravi gotovo 700.000 građana iz Srbije, Bosne, Crne Gore, Albanije i Kosova koji imaju dozvolu boravka u EU ili Njemačkoj.

Azilanti sa Kosova i iz Albanije

“Oni ovdje potpuno legalno žive i rade. Vraćanje viznog režima bi pogodilo i ljude koji iz tog regiona legalno dolaze u Njemačku i to ne bi bilo pravedno prema njima,” rekao je Schmidt.

Kazao je da broj došljaka predstavlja znatno iskušenje za njemačku vladu, a to se posebno odnosi na dolazak građana Kosova početkom godine i nedavni dolazak građana Albanije.

“Samo ove godine smo dobili 28.000 zahtjeva za azil iz Albanije. Takav razvoj nismo mogli da prognoziramo i veoma nas je iznenadio,”, tvrdi Schmidt.

Istakao je da građani iz Srbije, BiH i Makedonije, koje su označene kao sigurne zemlje, dobijaju zaštitu u 0,1 do 0,2 posto slučajeva, to jest da  praktično nemaju izgleda za azil u Njemčkoj.

Pojašnjava da se isto ove godine dešava i sa azilantima sa Kosova i iz Albanije, gdje je broj odobrenih zahtjeva također praktično nula.

Kazao je da označavanje zemlje porijekla sigurnom nije dovoljno, već je potreban paket mjera koji bi uključio skraćenje trajanja  postupka odlučivanja o azilu.

“Zadržavanje u Njemačkoj ne smije više biti finansijski isplativo. Od augusta, kada na snagu stupa novi zakon, mi ćemo kod očigledno neosnovanih zahtjeva za azil izricati zabranu ulaska i boravka u šengenskom prostoru. To će posebno pogoditi tražioce azila sa Balkana,” naveo je Schmidt.

Manje zahtjeva iz Srbije

On smatra da ustanove za prijem izbjeglica u njemačkim pokrajinama treba više da se koncentrišu da tim ljudima pomognu na drugi način osim finansijski.

“Imamo već napredak što se tiče Srbije: u oktobru i novembru imali smo 3.000 do 3.600 zahtjeva za azil, sada imamo 1.700. Ali da, očekivali smo još veći efekat i zato ćemo posegnuti za daljim mjerama“.

Na pitanje na osnovu čega ljudi ipak dobijaju azil, on je rekao da postoje različite kategorije azilanata.

To su izbjeglice, zatim ljudi koji traže supsidijarnu zaštitu – u slučajevima kada nekome u zemlji porijekla prijeti smrtna kazna te treća kategorija – teško bolesni koji ne mogu biti liječeni u zemlji porijekla.

“Takve ljude ne šaljemo nazad”, rekao je Schmidt, napominjući da sve drugo ne potpada pod Ženevsku konvenciju.

Izvor: Agencije