Njemačka: Ukinuta zabrana marama u školama

Zabrana nošenja marame za nastavno osoblje i dalje može biti izrečena (EPA)

Savezni ustavni sud Njemačke odlučio je da nastavno osoblje islamske vjere u njemačkim javnim školama ubuduće prema pravilu smije nositi maramu i da je paušalna zabrana nošenja marame protivustavna, javljaju njemački mediji.

Zabrana nošenja marame za nastavno osoblje u javnim školama, uprkos toj odluci, može i dalje biti izrečena, ukoliko zbog marame proistekne konkretna opasnost za mir u školi i državnu neutralnost, prenose mediji odluku Saveznog ustavnog suda.

Sud je današnju odluku, da je paušalna zabrana nošenja marame protivustavna, donio povodom spora dvije muslimanske učiteljice iz pokrajine Sjeverna Rajna Vestfalija, javljaju njemački mediji,  ukazujući da bi današnja odluka mogla imati neposredno dejstvo u sedam njemačkih pokrajina koje su proteklih godina zakonski regulirale zabranu nošenja marame ili drugih detalja kao izraza vjere radi poštovanja neutralnosti u nastavi.

Današnjom odlukom o paušalnoj zabrani nošenja marame, kao protivustavnoj, sud je korigirao jednu svoju odluku iz 2003. godine u slučaju učiteljice Fereshte Ludin, ukazuju mediji.

“Nošenje marame u njemačkim školama i javnim službama – da ili ne”, tema je o kojoj su već godinama odlučivali različiti sudovi, prenosi Tanjug.

Odbačena tužba

Lani je Sud za radne odnose u njemačkom gradu Erfurtu odbacio tužbu jedne Turkinje, medicinske sestre u Evangelističkoj bolnici, i odlučio da poslodavac u crkvenim institucijama smije zabraniti nošenje marame tokom radnog vremena.

Turkinja iz Bochuma, stara 36 godina, tužila je tada svog poslodavca, Evangelističku bolnicu u kojoj je radila dugo godina, tražeći da joj se dozvoli da na posla bude pokrivena.

Ona je, kako prenose njemački mediji, već godinama radila u toj bolnici, ali bez marame, a zatim je prije nekoliko godina, poslije porodiljskog odsustva i jednog bolovanja, odlučila na poslu nositi maramu.

Bolnica joj je zabranila nošenje marame, a zatim i suspendirala s posla, a ona ju je tužila, insistirajući na svojoj vjeri i slobodi vjeroispovijesti.

U konkretnom slučaju ove Turkinje kaže se da klinika insistira na religioznoj neutralnosti svojih radnika, koji ne pripadaju kršćanskoj vjeri.

“Oni se otvoreno ne smiju izjašnjavati za drugu vjeru”, rekao je advokat bolnice Sascha Lese.

Taj argument slijedio je i Sud za radne odnose u Efrurtu, uz obrazloženje da marama nije neutralni simbol.

Tako je Upravni sud njemačke pokrajine Baden-Virtemberg u sporu protiv pedesetosmogodišnje učiteljice, koja je s kršćanstva prešla na islam, prije nekoliko godina presudio da ona ne smije nositi maramu tokom nastave.

“Učiteljica pokrivanjem glave krši propis da se u školama moraju izostaviti vanjske religiozne oznake”, obrazložio je Upravni sud u Manhajmu svoju presudu, kojom je ukinuta odluka niže sudske instance, po kojoj je 58-godišnjoj učiteljici bilo dozvoljeno da tokom nastave nosi maramu na glavi.

Revizija presude

Reviziju presude po kojoj učiteljica nema pravo na maramu tokom nastave, Upravni sud Baden-Virtemberga tada nije dozvolio, već samo žalbu oštećene učiteljice Saveznom upravnom sudu, a u žalbi se oštećena, prema odluci Upravnog suda, ne može pozivati na neravnopravnost s časnim sestrama iz Baden-Badena.

Predstavnik pokrajine Baden-Virtemberg je, kada je riječ o nastavi časnih sestara, ukazao na “historijski izuzetak”.

Ovo nisu jedini sporovi o marami u Njemačkoj.

Jedan od prvih sporova o ovoj temi, koji je, također, bio u pokrajini Baden-Virtemberg pokrenula je učiteljica Ludin, rođena 1972. godine u Afganistanu, koja od 1995. godine ima njemačko državljanstvo, nakaon što je 1995. godine odbijena na konkursu u jednoj državnoj školi, s obrazloženjem da je riječ o “obavezi državne neutralnosti u religioznim stvarima” i današnja odluka suda o tome da paušalna zabrana nošenja marame u njemačkim javnim školama nije u skladu sa ustavom države je, prema nekim medijima, korekcija odluke u slučaju “Ludin”.

Izvor: Agencije