Oglasi

Njemačka uvela bioplin, a istjerala pčele

Zbog proizvodnje bioplina sve je manje pčela, pa u Berlinu niču urbani pčelari i košnice po balkonima i krovovima zgrada.
Erika Mayer, 'urbana pčelarka', bavi se uzgojom divljih pčela i proizvodnjom meda na krovu svoje zgradeGetty

Piše: Krešimir Dujmović

Malo je europskih zemalja koje toliko brinu o očuvanju ekosustava i o zelenoj energiji, no Njemačka bi sadašnjom proizvodnjom bioplina mogla desetkovati populaciju divljih pčela.

Turska je prošle godine izgradila svoju prvu instalaciju za proizvodnju bioplina, Njemačka ih ima već blizu 7.100. Sasvim dovoljan pokazatelj koliko je najrazvijenija država Europske unije ozbiljno shvatila svoj plan o potpunom napuštanju nuklearne energije do 2022. godine

 Nestanak divljih pčela imao bi nesagledive posljedice po ekosustav.

Ipak, niti energetska suradnja s prirodom ne ide bez ekoloških nuspojava. Masovne plantaže kukuruza koje se uzgajaju za proizvodnju bioplina (ali i prehranu stoke) mogle bi dovesti do drastičnog smanjenja broja divljih pčela.

Pčele, kućini ljubimci

Pčele ne vole kukuruzov cvijet, a i općenito med napravljen od jedne vrste cvijeta redovito je niže kvalitete. Njemačka udruga pčelara izrazila je tako zabrinutost - nestanak divljih pčela imao bi nesagledive posljedice po ekosustav. Predlažu, stoga, alternativu koja je za sada manje atraktivna: da se, umjesto visokoenergetskog kukuruza, u proizvodnji bioplina koristi mješavina nekultiviranog bilja.

Studije pokazuju da divlja flora ima dvostruku nižu kalorijsku vrijednost od kukuruza, koji služi kao pogonsko gorivo bioplinskih instalacija, no manjak bi se mogao nadomjestiti pametnijom reciklažom odbačene hrane iz restorana i otpada pri uzgoju hmelja.

U Berlinu građani postavljaju košnice na balkonima stambenih zgrada, krovovima hotela, dvorištima vrtića ili crkava...

Da podsjetimo, bioplin se dobiva fermentacijom organskih tvari, mahom iz gnojiva i mogao bi postati iznimno važan izvor energije u budućnosti. Potencijal je enorman: od 2.000 tona biomase koja svake godine nastaje na zemlji tek se jedan posto koristi za gorivo. Na hranu otpada 1,2 posto, a na papir, također, jedan posto.

Petra Friedrich iz Njemačkog udruženja pčelara kaže da je nestanak divljih pčela teško detektirati: "Pčelar brzo vidi kada nešto nije u redu s košnicom, no u divljini uglavnom uočavamo problem kada je prekasno."

Unazad pet godina značajno je smanjen broj pčela u Europi i Sjevernoj Americi za 50 do 90 posto.

A da pčele u Njemačkoj polako prelaze iz klase simpatičnih insekata u klasu omiljenih kućnih ljubimaca govori činjenica da je broj pčelara u Berlinu narastao na 570 i ide naviše. Ljudi postavljaju košnice na balkonima stambenih zgrada, krovovima hotela, dvorištima vrtića ili crkava... Bioraznolikost grada koji se diči s najviše zelenih površina među svim europskim metropolama rezultira fascinantnim podatkom da je berlinski med kvalitetniji nego onaj napravljen u ruralnim sredinama.

Urbana pčelomanija

Naravno, ima tu gomila PR-a, posebice kada Hilton na krov hotela na Alexanderplatzu postavi dvije košnice i onda o tome rastrubi putem svojih letaka.

Radijus pčela je blizu četiri kilometra, premalo za dosezanje većih zelenih površina izvan betonskih zdanja nekadašnjeg istočnoberlinskog središta. Urbana pčelomanija u njemačkoj metropoli posljedica je priče o sve manjem broju divljih pčela, te ljudi kojima je ekološka osvještenost dio imidža pokušavaju nezgrapno i neadekvatno nadomjestiti na svojih nekoliko kvadrata ono što bi trebalo postojati u prirodnom ambijentu.

Njemačka bi sadašnjom proizvodnjom bioplina mogla desetkovati populaciju divljih pčela.

Annette Muller iz udruge Berliner Honig (Berlinski med) objašnjava nam kako novi trend uzgoja pčela u gradu donosi sa sobom tipični problem kako mnogi kupuju košnice samo da bi ih bacili nakon što shvate da pčelarstvo i nebriga ne idu zajedno.

Već je stara vijest da uzgoj monokultura uništava tlo i bioraznolikost okolnog teritorija, no manje je poznato da s njima stradavaju i pčele, ponajprije zbog pesticida. Unazad pet godina pratimo naslove o smanjenju broja pčela u Europi i Sjevernoj Americi za 50 do 90 posto. Čini se da čovjek, bilo kako da pokuša intervenirati u prirodu, industrijski je iskorištavajući ili ekološki spašavajući, ne može a da ne napravi štetu.

Izvor: Al Jazeera

Oglasi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.