Oglasi

Njemački, austrijski i italijanski ministri traže "rezove" u migrantskoj politici

Potrebna nam je osovina voljnih u borbi protiv ilegalne migracije, rekao je austrijski kancelar Sebastian Kurz.
Seehofer, iz konzervativne bavarske stranke CSU, zauzeo je kurs kolizije s MerkelEPA

Njemačka bi se trebala svrstati uz Austriju i Italiju u politici migracije i sigurnosti, izjavio je njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer, u političkom pomaku koji bi se mogao pokazati nelagodnim po njemačku kancelarku Angelu Merkel.

Stojeći pokraj austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, Seehofer je izjavio da je razgovarao s italijanskim ministrom unutrašnjih poslova i da je "njegova želja da Rim, Beč i Berlin trebaju zajednički raditi na nivou ministarstava unutrašnjih poslova na poljima sigurnosti, borbe protiv terorizma i temeljnog pitanja imigracije".

„Prihvatio sam to i mi ćemo nastaviti s tim“, izjavio je Seehofer na konferenciji za novinare u Berlinu.

Kurz, koji prevodi vladajuću desničarsku koaliciju u Austriji, izjavio je: "Potrebna nam je osovina voljnih u borbi protiv ilegalne migracije".

Komentari dvojice zvaničnika dolaze u vrijeme kada su se evropske podjele oko bavljenja migracijom pogoršale slučajem Aquariusa, spasilačkog broda s migrantima kojim upravlja francusko-njemačka humanitarna organizacija i kome je Italija odbila da se usidri u njenim lukama.

Povlačenje od politike otvorenih vrata

Predložena "osovina" stavila bi Njemačku kancelarke Merkel - koja je prihvatila više od 1,6 miliona migranata od 2014. godine na istu stranu s novom italijanskom vladom i njenim ministrom unutrašnjih poslova Matteom Salvinijem, čelnikom stranke Liga s krajnje desnice, koji je donio odluku o odbijanju ulaska Aquariusu.

Seehofer, iz konzervativne bavarske stranke CSU, zauzeo je kurs kolizije s Merkel predlažući "master plan o migrantima" po kome bi Njemačka trebala vratiti sa svoje granice migrante registrovane u drugim državama EU.

To bi predstavljalo povlačenje od politike otvorenih vrata prema migrantima kancelarke Merkel usvojene u 2015. koja je dovela do jačanja ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD) i izazvala je podjele unutar njenog konzervativnog bloka, prenosi Reuters.

Izvor: Agencije