Njemački bataljon u Litvaniji, nedaleko od granice s Rusijom
Njemačka i NATO danas su potvrdili predanost jačanju odbrane istočne evropske granice s Rusijom nakon što je prvi od četiri NATO-ova bataljona stigao u Litvaniju, prenose agencije.
Taj je potez dogovoren prošle godine, u vrijeme bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame. Sjevernoatlantska alijansa njime pojačava svoju prisutnost u regiji na nivo koji nije viđen od Hladnog rata, kao odgovor na rusku aneksiju Krima i tvrdnje kako Moskva podržava separatistički sukob u istočnoj Ukrajini, što Rusi odbacuju.
Bataljonu kojim komanduje Njemačka u Litvaniji će se ove godine pridružiti američka vojska u Poljskoj, britanska u Estoniji i snage koje predvodi Kanada u Latviji.
Predanost Amerikanaca
Od pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama krenule su sumnje u američku predanost NATO-u jer je on tokom kampanje rekao kako je “jako nepravedno” što američki saveznici ne ulažu više novaca u Savez.
Njemačka ministrica odbrane Ursula von der Leyen istakla je kako ju je telefonski razgovor s američkim kolegom Jamesom Mattisom ponovo uvjerio u tu predanost.
“Nakon našeg razgovora nemam sumnje u njegovo duboko uvjerenje u važnost NATO-a i predanost Amerikanaca onome što je dogovoreno u tom savezu”, naglasila je ministrica tokom ceremonije dobrodošlice u litvanskoj vojnoj bazi Rukla, 100 kilometara udaljenoj od ruske granice.
Von der Leyen će se prvi put sastati s Mattisom u petak u Washingtonu.
Trump je u telefonskom razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u nedjelju prihvatio poziv na susret s evropskim čelnicima u maju.
Dogovor iz 1997.
Predsjednica Litvanije Dalia Grybauskaite naglasila je da je njemački bataljon stigao “na pravo mjesto u pravo vrijeme”, dodavši kako se nada da će on ostati u miru.
Zvaničnik NATO-a otkrio je kako će snage saveza u junu učestvovati u velikoj vojnoj akciji u istočnoj Evropi. Drugi zvaničnik najavio je kako će ona uključivati i simulaciju nuklearnog napada.
Nije određen rok do kojeg će novi kontingenti ostati u Evropi.
Oni će se rotirati svakih šest mjeseci, djelomično zato da bi održali obećanje NATO-a Rusiji iz 1997. da će izbjegavati “trajno stacioniranje znatnih vojnih snaga” u srednjoj i istočnoj Evropi.
Izvor: Agencije