Njemački mediji: EU više od Rusije pomaže Srbiju

Ministar vanjskih poslova poslova Srbije Ivica Dačić, izjavio je, govoreći o obustavljanju projekta “Južni tok”, da Srbija izražava žaljenje zbog toga, ali da mora da gleda kako da osigura energetsku stabilnost.

Rusko-srpski bilateralni susret, kako je naveo, dogodiće se u prvom kvartalu slijedeće godine.

Na pitanje da li bi dobri odnosi Srbije i Rusije mogli da budu razlog za razgovore o nižoj cjeni gasa, Dačić je rekao da to može da bude tema, ali ne za njega.

“To nije moja tema razgovora, o tome će razgovarati premijer Vučić”, kazao je Dačić.

Saradnja se nastavlja

On je dodao da Srbija nastavlja dobru saradnju sa Rusijom bez obzira na vijest o obustavljanju gradnje Južnog toka.

Njemački dnevni list Sueddeutsche Zeitung u tekstu o odnosima Srbije i Rusije, piše da je prodaja naftne kompanije NIS 2008. godine, ruskom državnom koncernu Gazprom, djelovala kao dobar posao, prenosi B92.

“Naravno, Gazprom je za kontrolni paket akcija platio samo 400 miliona eura, to nije bila ni petina tržišne vrijednosti. Ali dogovor je tek dio većeg energetskog paketa, pravdali su se u Beogradu. Rusija će graditi gasovod Južni tok kroz Srbiju, domaće firme će na gradnji zaraditi najmanje pola milijarde eura, a kasnije će od tranzita u budžet stizati do 300 miliona godišnje, pričalo se tada”, dodaje se u tekstu.

Ipak, podsjeća Deutsche Welle, 1. decembra je ruski predsednik Vladimir Putin objavio kraj Južnog toka.

“Srbija je uvidila da je iz Moskve nisu čak ni konsultovali. Ali ne samo to: Gorka je bila spoznaja da u ugovoru o prodaji NIS-a, nije bilo nikakve klauzule o odšteti ili doplati u slučaju da gasovod propadne. Na pitanje kome da se Srbija obrati za odštetu, ruski ambasador Aleksandar Čepurin odgovorio je kratko i pogrešno: Evropskoj uniji. A zapravo EU ima veze sa gasovodom samo utoliko što je tražila od Rusije da u tranzitnim zemljama i konkurenti imaju pristup cjevima gasovoda, onako kako predviđa evropsko pravo“, piše Sueddeutsche Zeitung.

Pritisak raste

Minhenski dnevnik piše da je Čepurinov odgovor posljednji u nizu da odvrati Srbiju od evropskih integracija, a pritisak Rusije na Srbiju, navodno, raste jer Srbija 1. januara zvanično preuzima predsjedavanje Organizacijom za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), koja je jedna od glavnih oružja u prevladavanju ukrajinske krize.

Minhenski list podsjeća na vojnu paradu za Putina, zajedničku vojnu vježbu, te posjetu ruskog patrijarha i otkrivanje spomenika posljednjem ruskom caru.

Ipak, Sueddeutsche Zeitung konstatuje da ruska kampanja protiv eurointegracije Srbije ima sve manju podršku.

Deutsche Welle  navodi da ,iako, petina Srba još vjeruje da Rusija najviše finansijski podržava Srbiju, činjenica je da Moskva od 2000. godine nije dala nikakvu bespovratnu pomoć Srbiji.

U istom periodu pomoć EU-a i pojedinih članica, poput Njemačke, Italije ili Holandije, iznosila ukupno 4,2 milijarde eura, kazali su iz Kancelarije evropske integracije.

Sueddeutsche Zeitung na kraju citira ankete koje pokazuju rastuću podršku evropskim integracijama i navodi da bi, da je danas referendum o tome, 53 posto Srba bilo za, a samo 28 posto strogo protiv toga.

Izvor: Agencije