Nova eksploatacija plina brine Slovence i Hrvate

Hidraulično frakturiranje metoda je vađenja energenata iz tla. Riječ je o kontroverznom načinu kojim se plin crpi upumpavanjem kemikalija u stijene pod velikim pritiskom, što dovodi do razbijanja stijena i oslobađanja plina.

Blaži oblik ovakve eksploatacije planiran je u Sloveniji, na samoj granici s Hrvatskom, što je na noge diglo javnost obje zemlje.

Jedna od zasad dvije pumpe u Sloveniji plin crpe hidrauličkim frakturiranjem, metodom koja je podijelila slovensku javnost.

“Plin svi trebamo jer ga uvoze iz Rusije. A građani se plaše da ta metoda nije dobra, boje se da se ne pojave otrovi”, kaže Ivanka, stanovnica Lendave.

“Jedni kažu ovako, drugi onako, a sada kako je…To bi morali stručnjaci reći”, mišljenja je Ivankin sumještanin Jože.

Smanjiti ovisnost o uvoznom plinu

Pod velikim tlakom u bušotine se ubrizgava voda pomiješana s kemikalijama, što dovodi do istiskivanja plina. Istraživačke bušotine vremenom bi trebalo zamijeniti 60 eksploatacijskih.

“Ti otrovi i kiseline mogu doći do pitke vode i termalnih voda i time vi spriječavate iskorištavanje tih voda za termalne vode, termalne banje i recimo pitku vodu”, objašnjava Gorazd Marinček iz E-foruma.

Vlada Slovenije tvrdi da eksploatacije koje planiraju nisu opasne poput onih u Americi, izvještava reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Benefiti su, kažu, to što će smanjiti ovisnost o uvoznom plinu, a otvorit će se i nova radna mjesta za lokalno stanovništvo.

Ono s druge strane Mure, u Hrvatskoj, strahuje od onečišćenja iz susjedstva.

“Mislim da bi se građane trebalo informirati, pa ipak mi tu živimo”, kaže Marica iz Murskog Središća.

Zeleni upozoravaju da se hidrauličko frakturiranje koristi i u Hrvatskoj, a to potvrđuje resorno ministarstvo i struka.

Siva zakonska zona

“Do današnjeg dana trgovačko društvo INA – INDUSTRIJA NAFTE d. d. Zagreb je izvelo više od dvjesto operacija hidrauličkog frakturiranja na području bivše države, prvenstveno u Republici Sloveniji i Republici Hrvatskoj. U 2015. godini INA planira stimulacije hidrauličkim frakturiranjem na otprilike 1,5 posto eksploatacijskih bušotina u Republici Hrvatskoj”, stoji u priopćenju Ministarstva gospodarstva.

I u Hrvatskoj tvrde kako ne rade ono što rade u Americi. Koristi se manje kemikalija, na većim dubinama pa straha za okoliš, kažu, nema.

Kako se i smije li se raditi hidraulička eksploatacija, zakon uopće ne spominje. Siva zona brine zelene, koji traže žurnu zakonsku regulaciju.

“Želimo da se ta tema odmah otvori, da odmah počnemo razgovarati i da čujemo možda i kad ljudi strahuju, stvarnu istinu. Kada bi o tome pričali stručnjaci, kada bi se građani uključili i objasnilo im se šta je to frakturiranje, možda bi se sve skupa smirilo”, kaže Kristijan Mavrek iz stranke ORaH.

I dok stručnjaci kažu da se ‘fracking’ u Europi uopće ne radi, o frakturiranju prevladavaju oprečna mišljenja.

Neke zemlje to rade već godinama, a neke, poput Francuske ili Nizozemske, potpuno su ga zabranile.

Izvor: Al Jazeera