Nova igra Rusije u Afganistanu

Preporođena Rusija ulazi u Afganistan novim putevima, ne onako kako je to radio bivši SSSR, već povezujući se sa nekim od pravih ekstremista čiji su lideri bili uključeni u okončanje decenijske invazije Sovjetskog saveza na Afganistan.

Moskva je u decembru 2016. otkrila svoje kontakte sa talibanima, grupom koja želi svrgnuti afganistansku vladu. Rusko ministarstvo vanjskih poslova je objavilo da dijeli obavještajne podatke i da sarađuje sa talibanima u borbi protiv militanata grupe Islamska država u Iraku i Siriji (ISIL) u Afganistanu.

Moskva je više puta izjavila kako je zabrinuta zbog ISIL-ovih militanata, u mnogo navrata preuveličavajući njihovo prisustvo i moć u Afganistanu.

Zvaničnici afganistanske vlade su u međuvremenu tvrdili da je Rusija isporučivala oružje talibanima, što su ruski zvaničnici opovrgli.

Stav koji je Rusija odnedavno zauzela prema Afganistanu, otvorio je novo poglavlje u nečemu što bi se moglo nazvati novom, velikom igrom u srcu Azije, a igrača je više: Rusija, SAD, Kina, Indija, Pakistan i drugi.

Ruska diplomatska ofanziva, uz podršku talibanima na bojnom polju, brine mnoge, i čine da se zapitaju kakve Rusija ima namjere u Afganistanu.

Ekspanzionistički ideali

Ruski nasrtaj na Afganistan mogao bi biti dio ekspanzionističkih ideala predsjednika Vladimira Putina da ponovo Rusiju dovede na poziciju geopolitičkog igrača.

Otkako je došao na vlast 1999. godine, Putin je kroz oružane sukobe, cyber napade i propagandne ratove slijedio politiku koja se može nazvati intervencionističkom.

Drugi čečenski rat 1999. sukob u Gruziji 2008. pripajanje Krima 2014. vojno uplitanje u Siriji 2015. i cyber operacije u SAD-u 2016. su istaknuti primjeri.

Predsjednik Putin je uspješno iskoristio ove ratove da popravi status Rusije u međunarodnim političkim transakcijama i da učvrsti svoju poziciju u Rusiji. Dakle, pitanje je: šta želi Rusija u Afganistanu?

Rusija vrlo vjerovatno radi na ostvarenju višestrukih ciljeva. Stajući na stranu talibana, mogla bi dobiti priliku da poboljša pregovaračku poziciju u transakcijama sa Washingtonom općenito. U Afganistanu je sve nesigurnija i nestabilnija situacija, što direktno ugrožava opstanak afganistanske vlade koju podržava SAD, i predstavljaju veliku opasnost za misiju SAD-a i NATO-a u ovoj državi.

U ruskim proračunima, ometanje namjera SAD-a/NATO-a u ovoj neizvjesnoj situaciji, moglo bi predstavljati najbolje vrijeme da se iznude koncesije u obliku smanjenja američkog pritiska na Rusiju u pogledu Krima i labavljenje američkih sankcija, između ostalih.

Stvaranje legitimiteta

Moguće je i da Rusija pokušava prikupiti dodatne informacije u pogledu budućnosti Afganistana, tako da bi mogla biti za stolom kada dođe do bilo kakvih regionalnih i globalnih pregovora o budućnosti mirovne i sigurnosne situacije u Afganistanu. Ključna motivacija u ovom pogledu mogla bi biti isključenost Rusije u većini ključnih diskusija o Afganistanu u prošlosti.

Ruski pokušaji su također mogli biti motivirani zabrinutošću zbog degradirajućeg statusa vlade u Kabulu i nedostatka jasnosti kabulskih zapadnjačkih saveznika u pogledu odbrane Afganistana od talibana, koji postaju sve ozbiljnija prijetnja, i nekih drugih terorističkih grupa.

Pružajući podršku talibanima, Rusija se možda štiti od sve većeg zamora država Zapada, spremajući se da upravlja političkom situacijom i oblikuje buduću vladu ukoliko se trenutna uruši.

Pretjerano naglašavajući prijetnju koju predstavlja ISIL, Rusija ne samo da pokušava stvoriti legitimitet za svoj dosluh sa talibanima, već možda želi pripremiti teren za svoje povećano vojno prisustvo i politički utjecaj u centralnoj Aziji.

Dok države centralne Azije padaju pod sve veći ekonomski utjecaj Kine, Rusija sebe vidi kao gubitnika uloge hegemona.

Ruska uloga

Povećanje vojnog prisustva će poboljšati rusku nadzornu ulogu u regiji centralne Azije i povećati zavisnost centralne Azije od Rusije po pitanju sigurnosti.

Iza nove ruske igre možda stoje i ekonomski motivi. Republike centralne Azije prednjače kada su u pitanju rezerve prirodnog gasa i nafte u cijeloj regiji. Lideri ovih država su u potrazi za novim tržištima, posebno u južnoj Aziji, poznatoj po žeđi za energijom.

Razlog je taj što će, ako države centralne Azije uspiju izvesti svoj prirodni gas na različita tržišta, to dodatno smanjiti ruski pritisak na energetska tržišta u regiji.

Budući da Afganistan predstavlja najkraći put preko kojeg prirodni gas iz centralne Azije stiže do južne Azije, povezivanje sa talibanima bi omogućilo Rusiji da zaustavi pokušaje da se prirodni gas iz centralne Azije dopremi do južne Azije, tako prisilivši centralnoazijske države da ostanu ovisne o Rusiji i Kini, kao glavnim kupcima centralnoazijskog prirodnog gasa.

Rusija, bez sumnje, ima opravdane razloge za zabrinutost zbog jačanja ekstremizma u regiji. Veliki broj boraca ISIL-a dolazi iz država centralne Azije, koje Rusija smatra svojim sigurnosnim dvorištem.

Međutim, pružanje podrške jednoj terorističkoj grupi da bi se porazila druga nije održiva geopolitička strategija, posebno u kompleksnom pejzažu Afganistana gdje su se, kako je pokazala historija, brojni politički i vojni proračuni pokazali pogrešnim.

Na nuli

Teško je povjerovati da bi i tvrdokorni ideolozi mogli postati strateški partneri Rusije zbog svog duboko ukorijenjenog neprijateljstva prema ovoj državi.

Najbolji pristup bi bio sarađivati sa afganistanskom vladom i međunarodnim partnerima na rješavanju sve jače prijetnje koja dolazi od ekstremizma u regiji. Udruživanje sa opasnom i nepredvidivom grupom da bi Rusija bila tek na nuli, moglo bi se lagano okrenuti protiv nje.

Ruska podrška talibanima već je pomogla ovoj militantnoj grupi da ostvari pobjede na bojištu i da pojača svoj legitimitet.

Pitanje je do koje mjere će Rusija podržati talibane i da li će ostati na čisto taktičkoj podršci. Ovo će najvjerovatnije odrediti odnos između Putinove i Trumpove administracije i njihov stav prema borbi protiv terorizma u Afganistanu.

Ako je Rusija počela gledati talibane kao alternativu afganistanskoj vladi, onda je na pogrešnoj strani historije. Možda, kratkoročno gledano, Rusija može profitirati tako što će sabotirati nastojanja SAD-a i njegovih saveznika u Afganistanu ili ih čak prisiliti da napuste Afganistan.

Međutim, kada se posmatra dugoročno, ruska podrška talibanskim militantima će samo osloboditi novi val terorizma u regiji, koji bi mogao biti bez kraja i ugroziti stabilnost i sigurnost same Rusije.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera