Oglasi

Nova svemirska trka od koje profitiraju svi

U novoj svemirskoj trci učestvuje cijeli svijet, a bez globalne saradnje je teško preći do sada nezamislive granice.
Ono što je dobro vezano za novu svemirsku utrku kakva nije viđena još od američko-sovjetskih hladnoratovskih utrka jeste da se pojavljuju i novi igračiEPA - Ilustracija

Hladni rat će ostati u historiji kao jedan od najstrašnijih perioda u historiji čovječanstva, u kojem je svaki dan prijetio da bude posljednji onome što zovemo civilizacija. Zbog geopolitičkih interesa Sovjetskog saveza i Sjedinjenih Američkih Država, cijela planeta je bila talac obje strane, ni kriva ni dužna na liniji unakrsne vatre koju je mogao započeti nervozni potez prstom na okidaču. Ali, Hladni rat je istovremeno doveo i do najsvjetlijih trenutaka ljudske historije, do revolucionarnih otkrića koji ljudima omogućili da odu u svemir samo nekoliko desetina godina od prvog leta braće Wright.

Takmičenje ko će poslati prvu raketu u svemir, ko će postaviti prvi satelit u našu orbitu, ili možda poslati prvo živo biće tamo gdje donedavno nismo ni sanjali da bi mogli preživjeti, ko će prvi prošetati prazninom svemira, ali i u konačnici ko će zakoračiti na neko nebesko tijelo koje nije Zemlja bilo je podjednako i stvar prestiža i borba za razvoj tehnologije koja će mrsku "drugu stranu" držati podalje. Nadmetanje dva titana, iako je često svijet dovodilo na ivicu katastrofe, dovelo je do munjevitog napretka kakav nikad prije nije viđen.

Nakon što je Amerikanac Neil Armstrong prvi put zakoračio na Mjesec, zahuktala trka je usporila, a ljuti neprijatelji su svoje mišiće pokazivali na drugi način. Od okončanja Hladnog rata, osvajanje svemira se kretalo puževom brzinom, barem u odnosu "zlatna vremena", a svemir nikada nije izgledao dalje.

Ipak, proteklih godina, svemir je ponovno postao cilj, ovog puta ne ljutih neprijatelja, već cijelog svijeta. Skoro svakodnevno brojne zemlje ka nepoznatom šalju svoje sonde i razne letjelice, osnivaju se nove državne svemirske agencije, globalno se sarađuje, a čak su i privatnici odlučili uključiti se u utrku. "Zaboravljeni" Mjesec ponovo dobija posjetioce, a napravljen je i raspored za posjetu mitskoj Crvenoj planeti.

Drugačiji motivi

A što je najbolje, ovaj put se ne moramo bojati zapaljivih motiva koji su dominirali Hladnim ratom.

Prije svega treba imati na umu da svemirski programi pružaju izvanrednu priliku za razvoj naprednih tehnologija, navodi astronom Muhamed Muminović, predsjednik Astronomskog društva Orion iz Sarajeva.

"Sjetimo se da je projekat Apollo, odnosno slanje ljudi na Mjesec, sproveden kompjuterima koji su daleko ispod mogućnosti i moći smartfona koje skoro svako od nas ima kraj sebe. Digitalna fotografija je razvijena upravo zbog astronomskih i  astronautičkih potreba, a trebale bi nam desetine stranica da nabrojimo brojna druga otkrića koja su našla primjenu u svakodnevnom životu. Kada je o inovacijama riječ, oni koji prave prodore u nove tehnologije moraju imati motiv, razlog, problem koji treba riješiti. Izazovi svemirskih istraživanja su upravo takvo polje. Da bi čovjek osvojio Sunčev sistem trebaju mu bolji pogoni, jeftinije rakete i tako dalje".

Predsjednik AD Orion napominje da kada samo jedna zemlja razvija svemirski program, one druge moraju čekati da se nove tehnologije komercijaliziraju i u konačnici prodaju onima koji ne barataju sa njima, zbog čega je bolje ići u korak sa drugima i onda biti daleko ravnopravniji.

Međutim, poznati astronom je svjestan da nisu svi motivi idealni, jer je pri razvoju tehnologije za osvajanje svemira prisutan i vojni faktor, nova oružja, špijunski sateliti…

Nacionalni ponos

Ono što je dobro vezano za novu svemirsku utrku kakva nije viđena još od američko-sovjetskih hladnoratovskih utrka jeste da se pojavljuju i novi igrači.

Ima tu nekada i pokazivanja da "mi možemo bolje, da i mi razvijamo tehnologije koje nas vode tamo gdje drugi nisu bili", dodaje, a kao primjer navodi Kinu koja je uspješno poslala letjelicu i vozilo na nama nevidljivu stranu Mjeseca, gdje dolazi do izražaja i nacionalni ponos, s obzirom da se radi o prvom takvom poduhvatu.

Inženjerijski gledano, nije jednostavno spustiti letjelicu koju ne vidite sa Zemlje i primati signale sa matičnog broda koji kruži oko Mjeseca, pojašnjava Muminović.

Nevidljiva 'tamna' strana Mjeseca

Mjesec se ovih dana u velikom stilu vratio u pažnju svjetskih medija, slijetanjem kineskog lunarnog modula Chang'e-4 i rovera  Yutu-2 (Zec od žada 2) na nama nevidljivu stranu Zemljinog satelita.

I dok se ta strana popularno zove "tamna", Muminović govori da je to netačno, jer se na Mjesecu dan i noć dešavaju i sa druge strane, koju ne vidimo.

Ona je prema dosadašnjim istraživanjima u geološkom smislu prilično drugačija, kaže astronom iz Sarajeva. Na nama okrenutoj strani ima mnogo ravnih površina, "mora" nastalih izlijevanjem lave u davno doba, dok na nevidljivoj strani toga gotovo da nema.

Zato će kineska istraživanja dati važne podatke o mjesečevoj prošlosti, dodaje.

Različita tijela Sunčevog sistema nude veliki broj izazova i onda se i to uzima u obzir kad su novi igrači ušli u svemirske programe.

Ante Radonić, popularizator istraživanja svemira i stalni saradnik emisije Andromeda na Drugom programu Hrvatskog radija, podsjeća da se čovjek otisnuo u svemir kao što se otisnuo na druge kontinente, odnosno zbog čovjekove radoznalosti, zbog traženja za novim spoznajama, za upoznavanjem novih prostora.

"Upoznajemo naše mjesto u svemiru, spoznajemo prošlost i evoluciju svemira i pojedinih nebeskih tijela. Istraživački pothvati inspiriraju i daju zamah daljnjem razvoju tehnologije koja se onda primjenjuje u svakodnevnom životu", kaže on.

Kako su nekad oni koji bi prvi došli na novu teritoriju istu za sebe i prisvojili, postoji opravdana bojazan da bi se to moglo desiti u slučaju osvajanja nebeskih tijela, odnosno da bi zemlja ili kompanija koja prva stigne na, recimo, Mars i tamo napravi bazu, taj planet za sebe prisvoji i zabrani pristup drugima.

Srećom, kada je riječ o mogućnostima "prisvajanja" teritorija na drugim svjetovima ili čak cijelih svjetova, takva mogućnost ne postoji, ističe Muminović.

Svemirske teritorije

Ujedinjeni narodi su 1959. godine osnovali poseban komitet za miroljubivo korištenje vanjskog prostora (The United Nations Committee on the Peaceful Uses of Outer Space (COPUOS), a to tijelo je 1967. godine iniciralo donošenje Sporazuma o vanjskom prostoru koga je do sada potpisalo više od 100 država, podsjeća. Jedna od ključnih odredbi je da niti neka država, kompanija, organizacija, niti pojedinac nemaju pravo da svojataju bilo koji predio na nekom nebeskom tijelu, niti cijelo nebesko tijelo. To znači da svi koji se bave slanjem letjelica, ljudi, ili osnivanjem baza na drugim svjetovima, mogu samo da se brinu o tim stvarima, kaže astronom iz Sarajeva.

Osim "svojatanja" nebeskih teritorija, postoje i drugi problemi kao što komercijalizacija svemirskih programa i istraživanja, rudarstvo i korištenje resursa, trgovina svemirskim resursima, svemirski otpad, astro turizam, odnos ka tijelima bez života ili sa životom, astro sahrane, kontaminacija drugih svemirskih objekata zemaljskim bakterijama, virusima i tako dalje, kaže, a neka od ovih pitanja su već regulirana a neka još ne.

Ono što čovječanstvo može radovati jeste da ulazimo u novu zlatnu eru svemirskog osvajanja, bez straha da će cijela planeta u tom procesu nastradati.

Muminović govori da je teško precizno reći kada ćemo imati stalne baze na drugim svemirskim tijelima, ali navodi da kada je u pitanju Mjesec to bi se moglo realizirati relativno brzo.

NASA ima razrađene planove za ponovno slanje ljudske posade u orbitu oko Mjeseca već 2022, a godinu, dvije kasnije, i uspostavljanje orbitalne stanice sa astronautima koji bi dolazili sa Zemlje i vraćali se kao što se to radi na Međunarodnoj svemirskoj stanici koja orbitira oko Zemlje. Sa te lunarne stanice bi se ljudi slali na Mjesec, najprije u istraživačke misija, a kasnije i za uspostavu lunarne baze.

Odskočna daska

Planove za slanje ljudi na Mjesec ima i Kina, a i druge zemlje koje se uključuju, kaže.

"Lunarna stanica bila bi i odskočna daska za misiju prema Marsu, a postoje planovi privatnih kompanija poput SpaceX koju vodi Elon Musk. On već za 2022. godinu planira slanje dva teretna broda ka Marsu, bez ljudske posade. Prvi ljudi bi, prema njegovim planovima, krenuli ka Marsu 2024. godine. Tako da će naredne godine biti vrlo uzbudljive kada su u pitanju svemirska istraživanja ", dodaje Muminović.

I dok je naš stari znanac Mjesec već u dometu ostvarivih planova, prognozirati razvoj događaja za Mars je malo teže.

Ante Radonić navodi da je NASA samo navela Mars kao cilj, ali bez razrađenog plana, gdje nema razrađene arhitekture ili konačnog koncepta za takvu misiju.

"Jedino SpaceX ima razrađen osnovni plan, ali pitanje je hoće li ga moći ostvariti jer je izuzetno ambiciozan plan i problemi, koji će se usput pojavljivati u razvoju svemirskog broda, mogli bi za dosta godina odgoditi putovanje ljudi na Mars letjelicom kompanije SpaceX", govori popularizator istraživanja svemira Radonić.

"Let, prema Elonu Musku planiran za sredinu slijedećeg desetljeća, jako je optimističan", dodaje.

Zajednički napori

Ono što je ogromna razlika u odnosu osvajanje svemira u doba Hladnog rata jeste što današnji poduhvati uključuju zajedničke napore.

Države će morati sarađivati da bi mogle ostvarivati ljudske ekspedicije na Mars, napominje Radonić.

"Naprimjer, NASA je naručila razvoj svemirskog broda Orion za let dalje od Zemlje, prema Mjesecu. Amerikanci rade kapsulu Oriona za posadu, a pogonsko - priborni modul Oriona rade Europljani. Znači, kad Amerikanci krenu na let oko Mjeseca, to će biti američko-europski svemirski brod. Dakle, već prema Mjesecu idu u međunarodnoj suradnji. Niz agencija će surađivati u gradnji postaje u orbiti oko Mjeseca, predviđenoj za sredinu slijedećeg desetljeća. Tako će biti i sa gradnjom prve baze na Mjesecu poslije 2030. godine", kaže Ante Radonić.

Često se kaže da je samo nebo granica. A čovječanstvo već uveliko korača preko te granice. Ovaj put bez straha od nuklearnog oružja.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.