Novi plan gradnje na crnogorskom primorju

U Crnoj Gori traje javna rasprava o vladinom prijedlogu prostornog plana za obalu do 2030. godine. I dok vlast kaže kako će prijedlog uvesti red u gradnju na primorju, nevladine organizacije traže njegovo povlačenje i rješenje postojećeg, kažu, urbanističkog haosa.

Val gradnje koji je zapljusnuo crnogorsku obalu posljednju deceniju, ne prestaje. Vlada sada predlaže novine za šest općina.

„Prvi put u planskom dokumentu koji tretira obalno područje ucrtana je linija odmaka, to je linija od 100 metara do koje nije dozvoljeno graditi objekte u uskom morskom pojasu. Osim toga plan propisuje da u širem obalnom pojasu od 1.000 metara u odnosu na liniju obale nije dozvoljena nova stanogradnja, već isključivo u svrhu turističke ili privredne djelatnosti“, rekla je Dragana Čenić, iz Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore.

Prema nacrtu smanjuje se građevinsko područje za 6,5 posto, odnosno na devet posto uz obalu. U postotku, planira se manje zemljišta za privatne objekte i više mjesta za hotele.

Vlada kaže kako će novi prostorni plan osigurati investicije i omogućiti otvaranje i 18.000 novih radnih mjesta u turizmu do 2030. godine.

Za ekološka udruženja te brojke ne otkrivaju stvarni plan. Traže povlačenje nacrta jer tvrde, šteti eko prostorima poput Ulcinjske solane i Buljarice.

Zahtijevaju uvođenje moratorijuma na gradnju na obali dok se ne sredi problem postojećih nelegalnih objekata i betonizacija crnogorske obale.

„Dok onemogućava građenje stambenih površina na pjeni od mora, isto tako omogućava još veće hotelske komplekse da se tamo rade, i ne zabranjuje, što je po nama apsurdno onima koji su već dobili dozvole da nastave takvu gradnju, iako je to kontradiktorno onome što plan nudi kao novinu“ rekao je Aleksandar Perović, NVO Ozon.

Građevine na obali

Ekolozi tvrde da brojka od sadašnjih 15,5 posto građevinskog zemljišta na obali najbolje govori o navodnoj brizi države.

„To je zaista katastrofalan podatak jer ako uporedite sa susednim zemljama, recimo Hrvatskom, u Dubrovačko Neretvanskoj županiji je četiri posto, dakle četiri puta manje“, navodi Nataša Kovačević, NVO Green Home.

Iz Crnogorske vlade kažu kako se postojeće greške u prostoru teško mogu ispraviti, ali je cilj da se one ne ponove.

„Sanacija može da se odnosi samo na komunalno infastrukturno opremanje i izgradnju u prvoj liniji do mora gdje iza tih objekata ne možete vidjeti ni sunce ni more. Ovaj plan će apsolutno zabraniti takvu izgradnju“, rekla je Svetlana Jovanović, Republički zavod za urbanističko planiranje.

O nacrtu prostornog plana za obalu posljednju riječ imat će parlament.

Ekološke organizacije do tada najavljuju skupljanje 6.000 potpisa građana i predaju peticije za stopiranje nove gradnje na primorju.

Izvor: Al Jazeera