Novi predsjednik EK: Pauza u proširenju EU-a
Bivši luksemburški premijer Jean-Claude Juncker izabran je u utorak za novog predsjednika Europske komisije većinom glasova u Europskom parlamentu.
Za Junckera su glasovala 422 zastupnika, a protiv je glasovalo njih 250.
Za izbor je potrebna natpolovična većina svih zastupnika, najmanje 376 od 751 zastupnika, prenosi Hina.
Podršku su mu pružili zastupnici iz njegove Europske pučke stranke desnog centra i socijalisti lijevog centra, dvije najveće grupe u EP-u.
Teško biranje komesara
Glasovanje u utorak nije jedino koje Juncker mora proći u EP-u; on će još jednom, kada oformi svoju komisiju, morati dobiti podršku EP-a, kada se zastupnici izjašnjavaju o cjelokupnom sastavu EK-a, što je na dnevnom redu u listopadu.
Prije toga, Junckera čeka nimalo lagana zadaća izbora povjerenika, gdje su predsjedniku EK-a uvelike vezane ruke, jer može uzeti samo one koje mu predlože zemlje članice, iako i tu postoji mali manevarski prostor za pregovore s nacionalnim vladama.
Najvećim se izazovom čini dobivanje dovoljnog broja žena u EK-u, jer bez toga neće dobiti potporu EP-a, a zemlje članice koje su već nominirale svoje kandidate predložile su uglavnom muškarce.
Junckerov je minimalni cilj da žena ne bude manje nego u sadašnjoj Barrosovoj Komisiji, u kojoj ih je devet.
Juncker je u utorak izjavio da se nijedna nova zemlja neće pridružiti Europskoj uniji u idućih pet godina, koliko će trajati njegov mandat, ali je precizirao da će se pregovori sa zemljama Zapadnog Balkana nastaviti.
Proširenje ne, pregovori da
“Neće biti novog proširenja u idućih pet godina”, rekao je Juncker europskim zastupnicima, prenosi Tanjug francuski list Le Figaro.
“EU mora napraviti pauzu u procesu proširenja kako bi konsolidirala ono što je učinjeno u njezinom 28-članom sastavu”, dodao je, podsjetivši da se u razdoblju od 10 godina 13 država pridružilo Uniji.
“Pod mojim predsjedavanjem EK-om pregovori koji su u tijeku bit će nastavljeni, prije svega sa zemljama Zapadnog Balkana, kojima je potrebna europska perspektiva”, precizirao je Juncker.
Također je pozvao na intenziviranje napora s ciljem suradnje, pridruživanja i partnerstva sa zemljama iz “istočnog susjedstva”, kao što su Ukrajina i Moldavija, uz poruku da su “Ukrajinci europski narod i da Ukrajina ima svoje mjesto u Europi”.
Juncker se izjasnio i za “snažniju Europu na međunarodnoj sceni”, ocijenivši da EU ne može biti zadovoljna svojom aktualnom vanjskom politikom.
Dobacivanja euroskeptika
S tim u vezi je izrazio žaljenje što su akcije šefa europske diplomacije ponekad blokirane stavovima ministara vanjskih poslova država članica, a izrazio je i želju da idući visoki povjerenik za vanjske poslove bude “poštovana i iskusna osoba”.
Ovaj iskusni pregovarač se, u uvjerljivom obraćanju europskim zastupnicima uoči glasovanja, s lakoćom i humorom po kojem je poznat, branio od opaski koje su mu dobacivali britanski i francuski euroskeptici, prenosi AFP.
“Euro štiti Europu”, rekao je Juncker, objašnjavajući zastupnicima svoju viziju o budućnosti.
On je bio ključna figura u pregovaranju o teškim programima nametnutim u zamjenu za spasonosnu pomoć EU-a i Međunarodnom monetarnom fondu prezaduženoj Grčkoj, Irskoj i Portugalu.
Također je poznat po sposobnosti pomirenja često izuzetno suprotnih stavova Francuske i Njemačke kako bi se postigli važni sporazumi tijekom krize.
Juncker je krajem lipnja potvrđen kao kandidat za predsjednika EK-a; 26 lidera EU-a tada se usuglasilo o tome.
Njegovoj nominaciji za nasljednika Josea Manuela Barrosa oštro su se opirale Velika Britanija i Mađarska, jedine dvije članice koje su i pri današnjem glasovanju bile protiv Junckerove nominacije.
‘EP prekoračio ovlasti’
Zajednički razlog protivljenju Velike Britanije i Mađarske toj odluci bio je taj što se nisu slagali s procedurom, odnosno načinom na koji se došlo do imena Junckera kao kandidata.
Obje zemlje smatrale su kako je EP time prekoračio svoje ovlasti i na neki način lidere zemalja članica izmanipulirao ili gurnuo uza zid.
No, osim tog razloga, britanski premijer David Cameron naveo je da za tako važnu funkciju ne bi trebala ići osoba koja zagovara više ujedinjenosti i europskih integracija.
Cameron je na kraju tražio čak i eksplicitno glasovanje po pitanju kandidata, glasovanje o nečemu o čemu su lideri do sada odlučivali jednostavnim dogovorom.
Izvor: Agencije