Novi reisu-l-ulema za novo doba

Kavazović je povjerenje zaslužio svojim dosadašnjim angažmanom, društvenom aktivnošću, čvrstinom stava (Al Jazeera)

Piše: Mirnes Kovač

U Sarajevu se 23. septembra 2012. godine desio uistinu historijski čin. Izabran je 14. po redu reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Njegovo ime je Husein Kavazović, dosadašnji je muftija tuzlanski. Rođen je 1964. godine u Gradačcu. Potiče iz tradicionalne ulemanske familije.

Nakon Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu studirao je i diplomirao šerijatsko pravo na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu, a nakon okončanih studija radi kao imam, hatib i muallim u Gradačcu.

Na položaj muftije tuzlanskog izabran je odlukom Sabora IZ-a u BiH 1993. godine. Svoj patriotizam je dokazao tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je aktivno učestvovao u odbrani zemlje i rodnog grada, a 1993. godine, kao muftija tuzlanski, biva zarobljen i odveden u logor Hrvatskog vijeća obrane u Konjicu. Najmlađi je od svih evidentiranih kandidata u izbornom procesu koji je po svom karakteru jedinstven u svijetu.

Muftija Kavazović je najmlađi od svih evidentiranih kandidata u izbornom procesu koji je po svom karakteru jedinstven u svijetu.

Na glasanju izbornog tijela od 354 prisutnih Husein ef. Kavazović dobio je više od dvotrećinske većine, odnosno 240 glasova. Drugi po broju glasova (69) bio je muftija travnički, Nusret ef. Abdibegović, dok je muftija sarajevski, Husein ef. Smajić dobio 45 glasova.

Husein Kavazović je 14. reisu-l-ulema u povijesti IZ-a u BiH. Upravo sljedećeg mjeseca, 17. oktobra, navršit će se 130 godina rada i djelovanja institucije reisu-l-uleme kao “simbola vjere i zajednice muslimana,” jedinstvene vjerske zajednice, koja je nastala kao produkt tadašnjeg rješenja pitanja vjerskog organiziranja muslimana ovih prostora.

Od Osmanske carevine je kroz “menšuru” (šerijatsku ovlast), koju je dao tadašnji vrhovni vjerski autoritet Osmanskog carstva, tj. šejhu-l-islam, osiguran duhovni kontinuitet, a svjetovnu potvrdu i priznanje tog čina dao je austrougarski car, tadašnji suveren ovih prostora.

Povjerenje laika

Muftiju Kavazovića je za poglavara IZ-a u BiH izabralo, također, jedinstveno izborno tijelo po svojoj konstituciji. Naime, otprilike polovica članova izbornog tijela su vjerska lica, a polovica su laici, ljudi koji su predsjednici medžlisa i koji, po pravilu, nisu vjerska lica. Slične konstitucije je i Sabor, vrhovno zakonodavno tijelo IZ-a u BiH.

Ove karakteristike IZ u BiH čine jedinstvenom vjerskom zajednicom, čijeg poglavara ne postavlja vlast, a i ne biraju samo klerici, već mu povjerenje, uz vjersku ulemu, daju i predstavnici medžlisa, odnosno džemata, osnovnih i temeljnih zajednica vjernika.

Ovakvu širinu izbornog tijela ne poznaje nijedna zajednica muslimana na svijetu, u kojima vrhovne vjerske poglavare uglavnom postavljaju svjetovni poglavari, čak i u slučaju najeminentnije vjerske instance u sunnijskom islamu kao što je šejhu-l-ezher u Egiptu.

Otprilike polovica članova izbornog tijela su vjerska lica, a polovica su laici, ljudi koji su predsjednici medžlisa i koji, po pravilu, nisu vjerska lica. 

Ono što je posebno značajno u ovim izborima jeste činjenica da je svjetovna vlast, koja je u slučaju dosadašnjih reisu-l-ulema imala određenog, a nekada i ključnog utjecaja na izbor ili ostanak, odnosno odlazak sa funkcije 13 reisu-l-ulema, taj status definitivno izgubila.

Naime, u izboru za novog reisu-l-ulemu razni politički krugovi u Bosni i Hercegovini, ali i van nje, itekako su imali interesa. Politika i domaća i vanjska jeste pokazivala zanimanje, ali je ovim izborima definitivno pokazano da nijedna politička opcija ni sa domaće niti sa međunarodne scene nije mogla odrediti tok i ishod izbora za novog reisu-l-ulemu. I to je jedan od najvećih uspjeha u autonomiji IZ-a u BiH od njenog osamostaljenja i dobijanja formalno-pravne autonomije.

A za ovaj uspjeh ponajviše je zaslužan niko drugi nego aktuelni reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić. Upravo je reis Cerić prvi reisu-l-ulema IZ-a u BiH koji je na proceduralan način ispunio svoje mandate i osigurao da ne dođe do narušavanja izbornog procesa, osigurao princip smjenjivosti na poziciji vrhovnog vjerskog poglavara. 

‘Doživotni mandat’

Čak je i iz krugova IZ-a u BiH dolazilo do inicijativa i prijedloga da se reisu Ceriću omogući doživotni mandat. Mediji u BiH uzimali su to “zdravo za gotovo”, unaprijed projicirajući svoje vizije mjesta i uloge vrhovnog autoriteta IZ-a u BiH, kao da nisu osjetili da su se prilike u i oko nas promijenile i da je prošlo vrijeme kada su reisu-l-uleme sa ove časne funkcije odlazili ili u prisilnu penziju ili na ahiret.

Nije pretjerano, stoga, odati priznanje na slobodarskom i pluralističkom diskursu kojeg je za svojih dvije decenije reisovanja u jednom od najtežih perioda za islam i muslimane Balkana stabilizirao reisu-l-ulema Cerić. Iz ličnog iskustva mogu posvjedočiti: za taj diskurs reisu-l-ulema Cerić se izborio i to često pristajući da bude meta svih mogućih konstrukcija i optužbi, podmetanja i klevetanja.

Prošlo je vrijeme kada su reisu-l-uleme sa ove časne funkcije odlazili ili u prisilnu penziju ili na ahiret.

Njegova reisovska misija će upravo zbog okolnosti u kojima je djelovao, dakle najtežeg perioda za Bošnjake, koji su, kao autohtoni muslimanski narod u Evropi, bili pred prijetnjom totalnog uništenja i nad kojima je počinjen genocid, te sve težih i kompleksnijih globalnih izazova terorizma, optuživanja i etiketiranja muslimana kao prijetnje, ostati jedinstvena i neponovljiva. Po prirodi svoje ličnosti, energičnosti svoga nastupa i duha, širini svojih shvatanja i beskompromisnom zalaganju za prava i glas svog naroda reisu-l-ulema Cerić ostat će upamćen.

Ipak, znajući da je Kavazović mnogo toga naučio upravo od reisa Cerića i da su njegove okolnosti sasvim drugačije, kao i izazovi, očekivati je da će i on svoj put trasirati na svoj jedinstven i autentičan način.

Kontinuitet i novitet

Važno je, dakako, da se procedurom i provjerom povjerenja došlo do kompaktnosti jedinstvene zajednice i po duhovnim i po svjetovnim mjerilima. A upravo je u tom smjeru ohrabrujuće što je novi reisu-l-ulema Kavazović najavio u svom reisovskom programu dvije veoma važne stvari koje je sročio u dvije riječi: kontinuitet i novitet.

Kavazović je najavio nastavak onih projekata u IZ u BiH koji su se pokazali uspješnim. Istovremeno, najavio je da će bez oklijevanja otvoriti nove stranice i započeti nova poglavlja u onim sektorima djelovanja IZ-a u BiH za koja već postoji saglasnost ili se naknadno utvrdi da su nedovoljno kvalitetno i uspješno organizirana i riješena.

Jedan od izazova je donošenje novog Ustava IZ-a u BiH, koji bi trebao biti ili sasvim novi ili znatno dopunjen i koji se treba završiti do kraja 2013. godine.

U tom kontekstu misija i poslanje IZ-a u BiH će u praktičnom smislu od novog poglavara zahtijevati da se hrabro okrene novim izazovima. Jedan od najavljenih je donošenje novog Ustava IZ-a u BiH, koji bi, u zavisnosti od odluke Sabora, trebao biti ili sasvim novi ili znatno dopunjen i koji se treba završiti do kraja 2013. godine. Taj proces će donijeti i nove reforme tijela, organa i nadležnosti IZ-a u BiH u skladu s temeljnim vrelima islama i, dakako, potrebama vremena.

A da će to IZ u BiH moći učiniti pod vođstvom Husein ef. Kavazovća po iskazanom povjerenju izbornog tijela ne bi trebalo mnogo sumnjati. Naposlijetku, to povjerenje Husein ef. Kavazović je zasigurno zaslužio svojim dosadašnjim angažmanom, društvenom aktivnošću, čvrstinom stava i predvođenjem jednog od najvećih i najuspješnijih muftiluka.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera