Novinari iz regije o slobodi medija

Povodom Svjetskog dana medijskih sloboda, koji se obilježava u petak, Novinari bez granica napravili su izvještaj o slobodi medija u svijetu.

S obzirom na prošlu godinu, na prvom mjestu 2013. godine, kao najslobodnija zemlja, i dalje je Finska.

Od država regije, najbolje plasirana je Slovenija, koja se popela za jedno mjesto i sada je na 36. mjestu.

Nivo slobode medija porastao je u Srbiji, koja je prošle godine bila na 80. mjestu, a ove godine je na 63.

Uspjela je preskočiti i Hrvatsku, koja se također, s obzirom na 2012. godinu, uspjela popeti za četiri mjesta i trenutno se nalazi na 64. poziciji.

Bosna i Hercegovina je pala za 10 mjesta, dok se Kosovo popelo za jednu poziciju. Crna Gora pala je za šest mjesta i sada je na 113. poziciji.

Najveći pad u slobodi medija, doživjela je Makedonija, za 22 mjesta, i nalazi se na 116. mjestu od svih zemalja regije.

Rad pod pritiskom i tabloidizacija

Reporter Al Jazeere Boris Gagić izvještava da su neki od problema na koje ukazuju novinari u regiji ekonomski ili politički pritisci, zakoni o medijima sa kojima se struka ne slaže, te tabloidizacija medija. Neki zbog njih i bježe iz novinarstva.

Siniša Vukelić, u lokalnoj banjalučkoj televiziji, godinama je pratio  ekonomske teme. 

Počeo je istraživati sumnjive poslove tamošnjeg tajkuna i ubrzo dobio šokantan telefonski poziv, upravo od tog biznismena.

“Kada vas neko nazove telefonom i otvoreno vam kaže da će vas ubiti kad-tad – to sam osjetio na svojoj koži, ovako otvoreno. Zabrinjavajuće je što niko od zvaničnika iz Republike Srpske nije osudio takav otvoreni napad”, kaže Vukelić.

Troje crnogorskih novinara tražili su prošle godine zaštitu od međunarodnih predstavnika.

Aktuelni državni premijer, Milo Đukanović, ocijenio je da su mediji u Crnoj Gori nepatriotski, te da rade protiv države.

Istovremeno, Reporteri bez granica, tvrde da sloboda medija u toj zemlji nazaduje.

“Svi novinari u Crnoj Gori koji pokušavaju svoj posao raditi nezavisno od bilo kojeg centra moći, političkog, bezbjednosnih, ekonomskih bilo kojih, moraju računati da su na meti stalno istih tih centara moći”, kaže crnogorski novinar Neđeljko Rudović.

Medijska moć, govore istraživanja, sa tradicionalnih medija poput televizije ili radija, prenijela se na internet. Slabi i uticaj dnevni novina.

“Neki od vodećih printanih medija u Bosni i Hercegovini mijenjali su u prošlosti svoju vlasničku strukturu, ali nisu doživjeli sudbinu gašenja, kao pojedini printani mediji u susjednoj Hrvatskoj”, javlja Gagić.

Sa prodajnih mjesta u Hrvatskoj tako su nestala dva dnevna lista – Vjesnik, koji je dugo živio na državnim subvencijama, ili 21 stoljeće.

Gašenje nisu izbjegla i dva nedjeljnika, Nacional i Forum. U mnogim redakcijama dolazilo je do smanjivanja broja urednika i novinara.

Mladenka Šarić, nekada kolumnistica Večernjeg lista, odlučila je promijeniti profesiju i tako postala najbolja slastičarka među novinarima. Jer, kaže, u medijima su novi vjetrovi, za koje nema energije.

“Ako previše počneš kititi priču, ona preuzme tebe, a ne ti nju i onda se ti odjednom kao autor i urednik koji očekuje senzaciju, stvaraš fikciju kao da pišeš roman, a ne obavještavaš javnost što se dogodilo”, smatra Šarić.

Šta se događalo u Makedoniji, ako se željelo saznati sa portala, nije se danas moglo. Dobar dio web stranica bio je zatamnjen zbog novog zakona o medijima koji je u proceduri.

U Samostalnom sindikatu novinara Makedonije ga smatraju unošenjem informativnog mraka na internet, u vrijeme kada se Makedonija suočava sa brojnim prozivkama kako je sloboda izražavanja u državi ograničena.

“Upravo se radi o procesu, operaciji ukidanja novinarstva onakvim kakvim ga mi znamo i njegovo svođenje na čistu transmisiju kontrolisanih informacija od vladajućih centara”, kaže Tamara Čausidis iz Sindikata.

Tih problema, ako je suditi prema svjetskim istraživanjima, nema u Srbiji, ali ima lošeg ekonomskog položaja medija i autocenzure, što novinare ne iznenađuje.

“Na drugoj strani, upravo zbog takvog ekonomskog položaja medija, imamo tabloidizaciju kroz sve medije i odusustvo istraživačkog i analitičkog novinarstva”, kaže Vukašin Obradović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

Apel Evropske federacije novinara

Na Svjetski dan slobode medija Evropska federacija novinara (EFJ) zatražila je da se novinarstvo prizna kao javno dobro u “razdoblju oštrih mjera štednje, restrukturiranja medija i besprimjerne komercijalizacije novinarstva”.

“Zabrinjava nas što su posljednjih mjeseci doslovce hiljade novinara širom Evrope izgubile posao, neki zbog smanjenja broja radnih mjesta u medijima, a neki su gurnuti u nesigurniji položaj slobodnih novinara, neformalnih saradnika u medijima. Nesigurni oblici angažmana i manjak investiranja u ljudske resurse uveliko utječu na kvalitet informiranja i slobodu medija”, izjavio je u otvorenom pismu predsjednik EFJ-a Arne Konig, javlja Hina.

Na skorašnjem Općem sastanku EFJ u Verviersu od 13. do 15. maja, pod naslovom “Novinarski sindikati u vremenima krize: Borba za novinarstvo kao javno dobro”, delegati iz 26 europskih zemalja raspravljat će o golemim izazovima koji stoje pred novinarima, kako bi mogli ispuniti svoju ulogu čuvara demokratije.
Evropska federacija novinara grupacija je Međunarodne federacije novinara, a okuplja više od 300.000 novinara iz 37 zemalja.

Udruženje BH novinari u petak je upozorilo na veoma težak položaj kantonalnih i općinskih javnih medija – radijskih i televizijskih stanica u kojima novinari rade u veoma teškim uvjetima i pod snažnim političkim pritiscima.

U BiH djeluje više od 100 općinskih, regionalnih i kantonalnih javnih radijskih i TV stanica, koje po misiji trebaju biti servisi građana u lokalnim zajednicama, ali su najčešće pod direktnom kontrolom lokalnih i kantonalnih vlasti.

Ovo Udruženje upozorava na to da se kantonalne i općinske vlasti direktno miješaju u uređivačku politiku, vrše izbor politički i nacionalno podobnih, a ne obrazovanih i kompetentnih direktora i glavnih urednika, a nadzorni odbori u ovim medijima postaju mjesta za “uhljebljenje” odanih političkih kadrova, koji različitim brutalnim metodama ograničavaju medijske sobode.

Udruženje novinara Srbije (UNS) izdalo je, uoči obilježavanja Svjetskog dana medija, Proglas u kome ističe da su novinari i novinarstvo u Srbiji u najtežem ekonomskom položaju u novijoj historiji i da su ugrožene medijske slobode u zemlji.

Strah za radna mjesta

U Srbiji se samo nekoliko medija odazvalo pozivu novinarskih udruženja da na minut zamrače ekrane, isključe ton i prekinu emitovanje programa, kako bi ukazali na katastrofalno stanje u medijima u toj državi.

U simboličnoj akciji “Minut gromoglasne tišine”, povodom Svjetskog dana slobode medija, programe su minut do dvanaest prekinule televizije Studio B i B92, kao i Radio Beograd i još poneke radijske stanice, dok ostale televizije sa nacionalnom frekvencijom RTS, Prva i Pink nisu prekidale svoje programe.

U programu RTS-a pročitan je proglas Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) i Granskog sindikata medija “Nezavisnost”.

Predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović ocijenila je u petak da svjetski Dan slobode medija crnogorski novinari i zaposleni u toj branši obilježavaju u uvjetima stalnog straha za svoja radna mjesta.

Izloženi su nasilju, u lošem su socijalnom i ekonomskom položaju i često su im uskraćena osnovna prava iz rada, garantovana Ustavom i Zakonom o radu”, kazala je Camović na konferenciji za novinare.

Misija OSCE-a na Kosovu upozorila je, povodom Svjetskog dana slobode medija, na to da prijetnje, zastrašivanja, uznemiravanja i fizičko nasilje nad novinarima na Kosovu moraju prestati. U saopćenju se navodi da novinari, medijske kuće, vlade, nevladine organizacije i međunarodne organizacije moraju djelovati zajedno kako bi zaustavili ovaj zabrinjavajući trend.

“Moramo da djelujemo odmah, jer je napad i na jednog novinara napad na društvo u cjelini”, navodi se u saopćenju OSCE-a.

Poruke svjetskih dužnosnika

Generalni sekretar UN Ban Ki-moon i generalna sekretarka UNESCO-a Irina Bokova su u zajedničkoj poruci ukazali na to da je sloboda izražavanja od suštinskog značaja za izgradnju slobodnog i demokratskog društva i jačanje prava pojedinaca.

Potpredsjednica Evropske komisije i visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton zatražila je u petak da se novinarima omogući da svoj posao rade slobodno, bez straha od cenzure i progona.

“Sloboda izražavanja se mora braniti kako u tradicionalnim medijima tako i na internetu”, poručila je Ashton u pisanoj izjavi za medije, u kojoj je odala počast novinarima širom svijeta koji se bore za istinu uprkos ozbiljnim rizicima.

Izvori: Al Jazeera i agencije