Novinari iz Sirije i Iraka uče o ratnom izvještavanju u BiH

U BiH su novinari iz Sirije i Irak, između ostalog, došli da bi naučili o ratnoj historiji zemlje i postratnom izvještavanju (Al Jazeera)

Drugačije je kada čujete o ratu na prostoru bivše Jugoslavije ili čitate o njemu, nego kada razgovarate sa ljudima koji su to doživjeli i osjetite njihovu bol, kaže za Al Jazeeru urednik web-portala SyriaUntold i književnik Mohammad Dibo, učesnik ovogodišnje radionice za novinare i aktiviste nevladinih organizacija iz Sirije i Iraka koju organizira Udruženje BH novinara, koja je počela u srijedu a traje do 19. septembra.

Uredniku portala SyriaUntold i njegovim kolegama nije teško razumjeti kroz šta sve su prošli učesnici rata u BiH i kroz kakvu patnju prolaze žrtve i njihove porodice jer se i u njihovim zemljama trenutno odvijaju sukobi u kojima svakodnevno stradaju civili.

U BiH su, između ostalog, došli da bi naučili o ratnoj historiji zemlje i postratnom izvještavanju, te razmijenili svoja iskustva sa kolegama iz regije.

“Mnogo je vrijednije i korisnije kada se susrećemo sa tim ljudima koji su proživjeli isto ili slično kao i mi, nego kada čujemo ili čitamo o tome. Možemo vidjeti njihove reakcije, možemo osjetiti njihovu bol. Danas smo imali predavanje o tranzicionoj pravdi i kako je to u ovoj zemlji još uvijek važno, čak i toliko godina nakon rata i da tu još uvijek ima nejasnoća“, kaže Dibo.

Pravda za žrtve rata

Dodaje da je taj aspekt jako važan za građane i javnost u Siriji jer trenutno stvari ne idu u tom pravcu da je poželjna pravda za žrtve rata.

Mohammad Dibo

“Ne postoji ni želja da se kriminalci koji su učestvovali u ratu izvedu pred lice pravde. Tako da je jako zanimljivo da vidimo kako se na tome radilo i još uvijek radi u BiH. U Siriji se te neke stvari, za razliku od BiH, događaju i prije nego što je rat uopće završio“, kaže Dibo.

Dibo je, kaže, pesimista kada je u pitanju skorija budućnost Sirije, ali smatra da će ta zemlja na duge staze vratiti staru slavu.

“Sada vidimo samo uništavanje države, prolivanje krvi i sve te strašne stvari koje se dešavaju u ratu i s kojim se ljudi suočavaju. Ali vjerujem da će u budućnosti zemlja biti drugačija nego što je bila prija“, smatra on.

Drugi Sirijac, Mustafa Haid, koordinator organizacije IMC koja podržava medije, kaže da su novinari i aktivisti iz Sirije i Iraka u BiH dovedeni iz dva razloga. Da bi naučili izazovima s kojim se BiH suočila tokom rata i kako su novinari radili tokom sukoba.

“Želimo da novinari vide kako su njihove kolege iz BiH doprinijele tranzicionom procesu. U Siriji i Iraku je to sve još u toku, ali kada vidimo šta se dešava trenutno u Mosulu, onda je jasno da će se neka vrsta tranizcije desiti“, ističe on.

Nepristupačnost terena

Haid je i prije posjete BiH znao puno o sukobima na prostoru bivše Jugoslavije.

“Svaki konflikt ima slične korijene. Uvijek se, također, na kraju završi sa pregovorima i tranzicijom. Ali u detaljima se sukobi u BiH i Siriji i Iraku ipak razlikuju. Čak postoje razlike između Sirije i Iraka. Ali kada ste novinar ili aktivista onda možete iz svakog sukoba nešto naučiti. Naprimjer, možete naučiti kako pokrivati priče koje se tiču onih koji su preživjeli rat. Jučer smo imali priliku da upoznamo ljude,  koji su tokom rata bili djeca, ali su ipak išli u vojsku. Zanimalo nas je šta su mislili u tom trenutku, šta je bila motivacija. Danas ćemo imati priliku da razgovaramo s žrtvama silovanja, što je nevjerovatno iskustvo. Moramo znati kako kao mediji možemo pomoći tim ljudima“, navodi on.

Najveći izazov za novinare na Bliskom istoku, kaže Haid, je nepristupačnost terena.

“Šta se da primijetiti, jeste da se većina iračkih novinara nalazi u Iraku, dok se većina sirijskih novinara nalazi van Sirije. To je krucijalna stvar, jer, ako nemate pristup području, onda je jako teško da potvrdite neku vijest i odlučite šta su prioriteti. To u BiH, primjerice, nisu bili prioriteti jer su svi novinari bili ovdje“, objašnjava on.

Mustafa Haid

Dodaje da su finansijski i ljudski izvori veliki problemi za novinare i aktiviste u Siriji i Iraku.

“Ako želite dobru priču, morate imati dobre resurse. Veliki problem za nas predstavljaju propaganda i lažne vijesti. Naša društva su jako ranjiva jer se ljudi boje, a i žele znati šta se događa pa tako vjeruju sve što im se kaže“, zaključuje Haid.

Podaci o stradalima

Po podacima Organizacije za nadgledanje poštivanja ljudskih prava u Siriji od početka 2017. do jula je u Siriji ubijena najmanje 5.381 osoba.

Među smrtno stradalima nalazi se 1.159 djece i 742 žene.

Prema izvještaju SNHR-a, u napadima režimskih snaga i njihovih pristalica ubijeno je više od 2.000 civila.

Navedeno je i da su pripadnici oružane grupe Islamska država Irak i Levant masakrirali najmanje 850 civila, među kojima je 180 djece i 94 žene.

U napadima koalicionih snaga poginulo je 1.008 civila. Također, pretpostavlja se da je u napadima ruskih snaga poginuo 641 civil.

Rat u Siriji počeo je 15. marta 2011. kao pobuna protiv Vlade Bashara al-Assada. Rat u Siriji je od 2011.  odnio više od 330.000 života i više od polovine sirijskih stanovnika nagnao putem egzila.

Sukobi u Iraku su počeli 2003. kada je koalicija predvođena SAD-om izvršrila invaziju na tu zemlju kako bi sa vlasti svrgnula tadašnjeg iračkog predsjednika Saddama Husseina. Međutim i nakon njegovog ubistva, 2006. nemiri u Iraku nisu prestali. Od 2014. do danas u toj zemlji traje građanski rat. Te godine je ISIL zauzeo Falluju, Mosul, Tikrit i velike dijelove sjevernog Iraka, a u sukobima su stradali deseci hiljada ljudi.

Izvor: Al Jazeera