Obama stradanje Armenaca nazvao velikom katastrofom, a ne genocidom

Armenija, Godišnjica, Armeni
Turska oštro odbacuje da su ubojstva Armenaca 1915. bila genocid i tumači ih kao posljedicu građanskog rata (Getty Images)

Američki predsjednik Barack Obama, povodom obilježavanja sto godina stradanja Armenaca, događaje iz 1915. godine nazvao je “velikom katastrofom”, ne koristeći riječ „genocid“.

U saopćenju Bijele kuće stoji da je Obama pomenute događaje na armenskom nazvao “meds yeghern”, što u prevodu znači “velika katastrofa”.

“Ove godine obilježava se 100. godina od ‘meds yegherna’, prvih masovnih zvjerstava 20. stoljeća”, navodi se u saopćenju.

Istakao je i kako je tada prognan veliki broj osoba.

“Od 1915. godine, Armenci koji su živjeli u Osmanskoj imperiji bili su predmet progona i ubistava. Izbrisana je njihova kultura i baština na tom tlu. Tokom strašnog nasilja, u kojem su sve strane bile izložene patnjama, stradalo je 1,5 miliona Armenaca”, navodi se u saopćenju.

Komemoracija u Erevanu

Lideri nekoliko država danas će se okupiti u Erevanu, glavnom gradu Armenije, i minutom šutnje odati počast stradalima.


Nikolić i Putin u Erevanu [Foto: Reuters]

Armenski predsjednik Serž Sarksijan i prva dama Rita Sarksijan na početku ceremonije obilježavanja godišnjice položili su vijenac na spomenik žrtvama.

Sarkasijan je rekao kako se nada da će “nedavni koraci da se masakr prizna kao genocid pomoći da se rastjera tama sa 100 godina poricanja”.

Strani zvaničnici držali su žute ruže koje su ubacili u vijenac ispod monumentalnog spomenika visokog 44 metra.

Komemoraciji prisustvuje i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić kao i ruski i francuski predsjednici Vladimir Putin i Francois Hollande.

“Ako iko može da razume i oseti nesreću biblijskih razmera koja se 1915. godine obrušila na Jermene u Osmanskom carstvu, kao i njene trajne i nezalečive posledice, onda je to srpski narod, onda je to Srbija” naveo je Nikolić.

“Nikada nećemo zaboraviti tragediju kroz koju je prošao vaš narod”, rekao je Hollande. 

Stotine hiljada Armenaca kasnije će se pridružiti ovoj povorci, noseći svijeće i cvijeće koje će položiti na spomenik.

Turska: Dijelimo vašu bol

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan poručio je kako njegova zemlja dijeli bol stradalih i njihovih potomaka, javlja Anadolija.

“Želim da znate kako smo upoznati s tužnim događajima iz prošlosti kroz koje je prošlo armensko društvo. Iskreno dijelimo vašu bol, želim to još jednom ponoviti”, naveo je Erdogan u poruci posvećenoj današnjem vjerskom obredu u Istanbulu u organizacije Patrijaršije Armenske apostolske crkve.

Erdogan je dodao kako su “vrata naših srca širom otvorena svakom potomku osmanskih Armena bilo gdje u svijetu se on nalazio”.

Turski ministar za saradnju sa Evropskom unijom Volkan Bozkir prisustvovao je danas u Ankari, prvi put u historiji, liturgiji povodom komemoracije armenskim žrtvama, koju je održala Patrijaršija Armenske apostolske crkve.

Turske vlasti nikada ranije nisu slale svog predstavnika na taj događaj, prenose agencije.

“Duboko poštujemo bol koji su naša armenska braća pretrpjela. Mi koji smo, također, patili u tom periodu nismo protiv održavanja komemoracije i ja osjećam da mi je dužnost da učestvujem u ovoj liturgiji”, kazao je Bozkir. 

Spor o događaju

Pitanje događaja i stradanja ljudi u Anadoliji u periodu od 1915. do 1917. godine predmet je diplomatskog spora između Turske i Armenije.

Armenija zastupa tvrdnje da je njen narod bio žrtva genocida, dok turska strana odbija te optužbe i predlaže naučni i historijski pristup istraživanjima i definiranju tih događaja.

Turska tvrdi da je do 300.000 ljudi nastradalo, ali zbog ratnih dejstava i gladi, te odbija okarakterisati to kao genocid.

Ankara je u srijedu opozvala svog ambasadora iz Beča kao odgovor na to što je Austrija odlučila stradanja Armenaca nazvati genocidom.

Ranije ovog mjeseca je, također, opozvan turski predstavnik u Vatikanu, nakon što je papa Franjo opisao ubijanja kao „prvi genocid u 20. stoljeću“.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan više puta je rekao da je ova zemlja spremna otvoriti svoje arhive pa i one vojne te formirati zajedničku komisiju koja bi utvrdila šta se desilo 1915. godine.

Izvor: Agencije