Oglasi

Obavještajni aparat između zaštite funkcionera i nacionalne sigurnosti

Hrvatsku potresa afera sa SOA-om i predsjednicom u fokusu, struka ističe da je zaštita nacionalne sigurnosti ispred svega.
Mate RadeljićOrepić smatra da su Radeljić i 'politička struktura' za koju tvrdi da joj on pripada, očekivali od SOA-e nešto više, a što nisu dobiliGoran Stanzl/Pixsell - Arhiva

Hrvatsku javnu i političku scenu ponovno trese afera u čijem se samom središtu nalazi ime Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA).

Razriješeni savjetnik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za unutarnju politiku Mate Radeljić javno se očitovao da mu je predsjednica kazala kako se ne uklapa u njezine planove jer predstavlja smetnju njezinim odnosima s premijerom Andrejom Plenkovićem, ali i da mu je odluku o smjeni u kafiću priopćio djelatnik SOA-e po nalogu ravnatelja agencije te da mu je pritom zaprijetio i gaženjem automobilom u cilju zaštite predsjednice, ako je potrebno.

SOA se u više navrata posljednjih godina, nekad i 'prekomotno', spominjala i povezivala s aferama.

Informacija - krajnji proizvod SOA-e

Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić kaže da je SOA nekad bila zloupotrebljavana i korištena za ostvarivanje političkih ciljeva, ali i da se odmaknula od takvog djelovanja i približila svojoj ulozi - prikupljanju informacija bitnih za nacionalnu sigurnost.

Nacionalna sigurnost prije svega

Ovakvo 'razvlačenje' SOA-e po aferama, navodi Cvrtila, ne mora ništa bitno govoriti o funkcioniranju SOA-e, ali može o dužnosnicima koji se 'razbacuju' time ili se pozivaju na nju - svatko se može na nekoga pozivati i svašta govoriti.

"Stvar je dokazivosti, u tome gdje se vidi da li je negdje SOA zaista se aktivirala, radila, umiješala, da li je to sukladno zakonskim propisima ili ona izlazi iz tih okvira. Dakle, sve što SOA radi, ako radi, a u skladu je sa zakonskim okvirima, ništa nije i ne smije biti sporno. Isto kao što policija radi pa primjenjuje sredstva prinude - ništa nije sporno, ima za to ovlasti, samo je stvar da li je to u zakonskim okvirima ili je iskočilo iz njih".

Tako nije sporno da sigurnosne službe rade nego, kako smatra, što rade premalo i nisu dovoljno fokusirane na zaštiti nacionalne sigurnosti u nizu segmenata i iz niza razloga, primjerice organizacijskih ili kadrovskih - ne primjenjuje se u dovoljnoj mjeri, kaže, ono što bi trebalo promijeniti da se zaštiti nacionalna sigurnost. Hrvatska služba, kaže, još uvijek ne razumije i da osim što joj je dužnost protuobavještajna zaštita dužnosnika, prije svega treba štititi Ustav i nacionalnu sigurnost. Navodi da ima dužnosnika koji ozbiljno narušavaju ili su narušavali nacionalnu sigurnost, a nije primijetio dovoljnu reakciju službe.

"Tu mi se čini da oni ne razumiju da ime i prezime nekog dužnosnika nije jednako funkcija, da taj isti dužnosnik na određenoj funkciji može itekako biti opasnost za državnu, nacionalnu sigurnost".

"Krajnji proizvod SOA-e je informacija koja je u kontekstu nacionalne sigurnosti i koja se daje korisnicima, a to su predsjednik i predsjednik vlade, odnosno neke institucije države, da bi se lakše donosile političke odluke. Stavljanje SOA-e u pogrešne kontekste u ovom trenutku mislim da 'ne pije vodu' - to kažem zato što vjerojatno politički akteri ove zadnje afere žele sebi na neki način dati značaj i rasparanu političku ambiciju zaštiti na taj način da bi to bilo što teatralnije", kaže Orepić.

Navodi da je pitanje zašto je došlo do razgovora, pri čemu, ističe, postoje dva moguća odgovora - ili je Radeljić izašao iz okvira svojeg djelovanja, ili je SOA iz svojeg.

"Očito ili SOA brani predsjednicu ili brani sebe u svom postupanju. Skloniji sam vjerovati u ovom trenutku SOA-i zato što gospodin Radeljić pripada jednoj političkoj strukturi, evo nabrojat ću ih - on, gospodin [Vlado] Galić, gospodin [Milijan] Brkić, gospodin [Tomislav] Karamarko, oni svi imaju zajednički nazivnik u gospodinu Karamarku - i smatram da su dio politike koja izgleda, hvala Bogu, gubi bitku u odnosu na ono gdje su sebe vidjeli".

Orepić: Neostvarena očekivanja

Smatra da je u pitanju unutarstranački sukob predsjednice i premijera koji je izašao iz okvira kulturnog političkog ponašanja i djelovanja u čemu su, smatra, Radeljić i spomenuta "politička struktura" očekivali od SOA-e nešto više, ali to nisu uspjeli dobiti.

"Vjerojatno unutar SOA-e postoji još djelatnici koji su skloniji ovoj političkoj strukturi i na neki način 'mute vodu', međutim drago mi je da je došlo do ovakve situacije gdje se vidi da ipak SOA ide u nekakvom smjeru gdje bi trebala ići".

Smatra da se radi i o zloupotrebi mogućnosti pristupa informacijama SOA-e te navodi da se ovdje Radeljića spominje u sličnom kontekstu kao kod predsjedničinog inzistiranja na smjeni bivšeg ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića za što, kaže, nije pružen konkretan razlog.

"Ima nekakvih kritičnih trenutaka gdje SOA mora regirati na ovaj ili na onaj način, međutim u ovom konkretnom slučaju smatram da se radi o davanju značaja samome sebi od strane gospodina Radeljića i cijele političke strukture pa i same predsjednice. Predsjednica ovim daje jednu jasnu političku poruku da napušta politiku i ljude koji su je doveli na mjesto predsjednice, a vjerojatno joj ova druga strana želi reći: Neće to baš tako lako ići. I tu je mislim osnova sukoba koji se želi prebaciti na nekakvo državno tijelo, u ovom slučaju SOA-u".

Svemu prethodila ostavka Vlade Galića

Ured predsjednice demantirao je bilo kakve izravne pritiske na ikoga da podnese ostavku, a SOA je objasnila da svoje zadaće obavlja u skladu s Ustavom i zakonima te da im je uz zaštitu ustavnog poretka jedna od zadaća zaštita sigurnosti državnih tijela i najviših institucija.

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić iz oporbene Socijaldemokratske partije (SDP) zatražio je nadzor nad radom SOA-e. Premijer Plenković kaže da SOA svoj posao obavlja profesionalno i zakonito, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kako o svemu nema što za reći jer policija nije zaprimila prijavu prijetnje.

Sve je uslijedilo nakon ostavke savjetnika predsjednice za obranu i nacionalnu sigurnost Vlade Galića, koja je uslijedila nakon 'afere SMS' u kojoj je uhićen Franjo Varga zbog sumnje da je u postupku protiv bivšeg čelnika Dinama Zdravka Mamića i drugih izradio lažnu SMS prepisku između bivšega glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i suca koji je bio član sudskoga vijeća.

U iskazu hrvatskom Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), Varga je navodno govorio i o suradnji s bivšem predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom, zamjenikom Milijanom Brkićem, ali i Galićem koji je, navodno, povezao Vargu i Karamarka.

'SOA-i se namjerno daje pogrešna uloga'

Kaže kako se radi o nedostatku sigurnosne kulture u političkom djelovanju jer se SOA-u ne bi trebalo spominjati - ona ima jasnu zadaću pružiti informacije, no vodeći ljudi koji obnašaju političke dužnosti često ne donose odluku u skladu s od nje dobivenom informacijom.

Tome je, kaže, svjedočio dok je bio ministar, ali nije mu, ističe, namjera ovom prilikom braniti djelatnike SOA-e.

"Mislim da se precjenjuje uloga SOA-e, odnosno daje joj se pogrešna uloga - namjerno, svjesno - u javnosti, da bi se diskreditirala i da bi se na taj način digla nekakva osobna cijena nekim političarima koji očito gube političke bitke u svojim strankama i uopće u društvu. Tako da mislim da je u ovom slučaju konkretno SOA dovedena u pogrešan kontekst i na neki način zloupotrebljena i da se na taj način stvara jedan opći dojam nepovjerenja u sigurnosni sustav, što je u svakom slučaju štetno".

Sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila kaže kako je u ovom slučaju napravljena 'greška u koracima'.

"Prvo ga je trebala predsjednica razriješiti, a onda je SOA trebala s njim obaviti razgovor u vezi njegovih obveza glede nacionalne sigurnosti, zaštite tajnosti podataka i ostalog. Očito su oni uranili, prvo se obavljalo to prije nego što ga je ona razriješila i tu je ključni problem - da je to išlo redoslijedom kako je trebalo, onda ne bi imali te dvojbe da li je SOA s njim razgovarala o kadrovskim pitanjima ili sigurnosnim".

Funkcioneri kao 'lopte'

SOA, ističe, ima pravo razgovarati sa svakim kada su u pitanju zaštita službenih tajni ili državne tajne, odnosno nacionalna sigurnost i sigurnost dužnosnika i institucija.

U ovom slučaju, navodi, vjerojatno slijedi provođenje nadzora, no ne vjeruje da je SOA posegnula za prijetnjama.

"To nije način razgovora i komunikacije, u smislu 'zgazit će te auto'. Ali da SOA može upozoriti, pogotovo dužnosnika ili bivšeg dužnosnika, da ima određene obveze, da u slučaju kršenja tih obveza može dovesti u pitanje nacionalnog sigurnost ili državnog dužnosnika i da u tom slučaju slijede određene sankcije - to SOA može napraviti i za to ima ovlasti, to nije sporno ako je razgovor išao u tom smjeru".

I dok se u slučaju razgovora Radeljića i djelatnika SOA-e, smatra, ne radi o ugrožavanju nacionalne sigurnosti, o tome bi se moglo govoriti pri 'razbacivanju' s hrvatskim dužnosnicima "kao s loptama".

Pitanje organizacije, kadroviranja i ključnih informacija

Cvrtila smatra da bi SOA trebala biti drugačije organizirana jer su u njoj spojene dvije različite metodologije, odnosno kao da se spajaju CIA i FBI ili MI6 i MI5, do čega, ističe, nikada neće doći jer je jasno određeno čime se koja služba bavi.

Drugi problem je kadroviranje koje je, navodi, najčešće političko,iako to SOA-u nije toliko značajno zhvatilo kao MUP ili DORH, dijelom i zbog toga što se javno ne zna koji su ljudi nositelji ovlasti i organizacije po centrima pa nema tolikog pritiska lobija, ali i zato što SOA nema ovlasti kojima bi nekoga dovela, primjerice, na optuženičku klupu.

"SOA nema tih ovlasti - oni samo prikupljaju informacije pa onda te informacije dalje plasiraju itd. Tako da su tu problemi. Ali, recimo, meni je vrlo čudno da je ispod radara prošla velika investicija ruske banke u Agrokor, pa recimo nekakve situacije koje su se događale oko, primjerice, INA-e i tako dalje. Ima tu niz stvari. To su krucijalni problemi, tu je ono gdje država zapravo gubi svoje resurse koji bi trebali biti na korist Hrvatskoj i hrvatskim građanima, a ne da s našim resursima rukovodi, odnosno da ih koristi i iskorištava netko drugi. Znači, to su situacije gdje treba sigurno sigurnosna služba imati bolje informacije, biti bolje involvirana i znati što se zapravo događa".

Lake mete stranih agentura

"Prvo je četiri godine čovjek nešto radio u doticaju s najbitnijim tajnama ovog društva i države i onda ga se jednostavno šutne kao staru kantu na cestu. Neovisno je li on to zaslužio ili nije, da li je radio neke spletke, da li je trebao otići ili nije - u to apsolutno ne ulazim, to je ovlast predsjednice. Međutim, vidite kakvi su problemi nastali u Americi kada je na sličan način [Donald] Trump svoje počeo 'šutati' dužnosnike, odnosno savjetnike. To je problematično prije svega jer ti ljudi kad ostanu sami na cesti laka su meta stranih agentura i to se dužnosnicima ne smije događati".

Oni koji nekoga na neko mjesto postavljaju, navodi, trebaju dobro paziti i provjeriti koga se postavlja, a ne da ga se postavi pa sutra smijeni - ozbiljne države, ističe, to ne rade.

"A kada te ljude smjenjuju, oni moraju biti i financijski i na svaki drugi način zbrinuti, naravno moraju biti i pod nadzorom sigurnosnih službi i u tom smislu je SOA vjerojatno i razgovarala i upozoravala: Čujte, potpisali ste izjave tajne, vodite računa itd. To ništa ne znači ako je čovjek na cesti i ako mu netko ponudi određeni posao, novac ili nešto da on i njegova egzistencijski i dalje egzistiraju. To će službe koje nisu partnerske itekako odraditi i htjeti znati što se sve događa u blizini predsjednice. To je ugrožavanje nacionalne sigurnosti, itekako".

Drugo je pitanje, navodi, gubi li zbog ovakvih i sličnih slučajeva javnost povjerenje u sigurnosni i obavještajni sustav.

Anomalije sustava i gubitak povjerenja

Svakoga se može optužiti za bilo što, a stvar je sustava koji će pošteno, realno i istinito utvrditi stvarno stanje stvari te o tome obavijesti javnost.

No, u Hrvatskoj javnost, kaže, ima sve manje povjerenja u sustave zato što itekako primjećuje da se događaju ozbiljne anomalije.

"Od toga da, recimo, u sudstvu netko pregazi dvoje ljudi i bude oslobođen, a netko nekome u prometu slomi nogu i dobije godinu dana zatvora. Tako i ovdje - netko se igra i 'šeta' se sa SOA-om, a nekoga SOA možda nagazi ili policija isto tako. Dakle, mi nemamo institucije koje djeluju po zakonima, propisima i samostalno, one su kadrovski i politički 'izbušene' i bojim se da većina sustava funkcionira kao što se funkcioniralo prije 90-ih, a to je po zapovijedi, odnosno po nalogu nekog hijerarhijski višeg, političara ili bilo koga, a ne onako kako kaže slovo zakona i propisa... Taj nalog najčešće bude nekakav politički ili lobistički", zaključuje Cvrtila.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.