Obilježava se Dan sjećanja na žrtve Vukovara

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u subotu navečer da je Vukovar simbol junaštva i tragedije, ali da iz te tragedije izrasta nova prilika za taj grad da, osim po slavi žrtve, bude prepoznat i kao uzor pomirenja i suživota.

Josipović je sudjelovao na Danu otvorenih vrata Radničkog doma, koji se u središtu Vukovara obnavlja sredstvima Evropske unije (EU) i Hrvatske.

“Radnički dom zgrada je koja je puna simbolike. Povijest nas gleda kroz svaku njenu ciglu. Ona je na simboličkoj razini jedna od najboljih prilika koje imamo. Obnova ove zgrade će građanima Vukovara biti najljepši poklon koji im ova država može dati”, kazao je on, prenosi Hina.

“S obzirom na multietničku povijest Vukovara, koju čini 20 različitih etničkih skupina, obnova uništene baštine doprinos je evropskom modelu pomirenja ‘ujedinjeni u različitosti’, koji je jedan od osnovnih principa EU-a”, rekao je šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren.

Stalna predstavnica UNDP-a Louisa Vinton ocijenila je kako će obnova Radničkog doma pomoći da “ostavimo rat iza nas” nadodavši kako je od toga “još važnije oživjeti bivšu ulogu doma kao živog i harmoničnog središta zajednice”.

Procjenjuje se kako će obnova unutrašnjosti Radničkog doma potrajati najmanje nekoliko godina. Trošak potpune obnove i opremanja interijera procjenjuje se na oko tri miliona eura.

Grobnica na Ovčari

U Hrvatskoj je u subotu počelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Vukovara 1991. godine i 21. godišnjice pada grada.

Josipović je položio vijenac i zapalio svijeću pod spomen-obilježje na mjestu masovne grobnice na Ovčari, iz koje su 1996. godine ekshumirani posmrtni ostaci 200 strijeljanih hrvatskih zarobljenika.

Na Memorijalnom groblju žrtava u Vukovaru, u organizaciji Udruženja roditelja i porodica zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja “Vukovarske majke”, na svaki grob poginulog pripadnika odbrane Vukovara položeno cvijeće i upaljene su svijeće.

Josipović i ostali najviši državni zvaničnici i brojni građani u nedjelju će biti u Koloni sjećanja, pet i po kilometara dugom putu od Vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja, gdje će državne i druge delegacije položiti vijence i paliti svijeće, nakon čega će se u tamošnjoj crkvi služiti misa zadušnica.

U Vukovaru u nedjelju neće biti ni predstavnika Srba iz Hrvatske, što je Tanjugu u subotu potvrđeno iz Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Zajedničkog vijeća opština (ZVO).

Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, kao najvišeg organa srpske manjinske samouprave u Hrvatskoj, i Dragan Crnogorac, kao predsednik ZVO-a, asocijacije opština na području dvije istočne županije u kojima žive Srbi, potpisali su prije nekoliko dana izjavu sjećanja povodom godišnjice stradanja i patnji građana Vukovara i svih drugih građana Hrvatske stradalih 1991. i 1992. godine, u kojoj ih se sjećaju s dubokim pijetetom i saosjećaju s njihovim najbližima.

Procesuirati zločine

U izjavi se poziva na utvrđivanje sudbine nestalih i poziva na nepristrasno i pravedno procesuiranje nekažnjenih zločina, bez obzira na nacionalnu pripadnost žrtava.

U Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci (SDSS) također su prije nekoliko dana najavili da nema političkih odluka o prisustvu šefa Vojislava Stanimirovića i drugih rukovodilaca ove stranke skupu u nedjelju.

Odluku o proglašenju 18. novembra Danom sjećanja donio je Hrvatski sabor 1999. godine, odlučivši da se svake godine dostojanstveno i primjereno oda počast svim učesnicima odbrane grada.

Bitka za Vukovar počela je 25. augusta i trajala do sloma odbrane grada 18. novembra 1991. godine, kada su grad zauzeli pripadnici bivše Jugoslovenske armije (JNA) i srpski dobrovoljci.

Prema hrvatskim podacima, do sloma odbrane Vukovara poginula su 1.624 lica, a ranjeno ih je više od 2.500 svih nacionalnosti.

Zarobljeno je oko 5.000 vojnika i civila, a iz grada je moralo otići oko 22.000 lica, najvećim brojem Hrvata.

Izvor: Agencije