Obilježavanje islamskih praznika bi zbližilo njemačko društvo

Prijedlog njemačkog ministra unutrašnjih poslova Thomasa de Maizièrea da se razmotri uvođenje službenih muslimanskih praznika u Njemačkoj izazvao je kontroverznu debatu u toj zemlji.

Dok je njegov prijedlog izazvao bijes kod pojedinih kolega iz koalicije CDU/CSU, čelnik Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Martin Schulz kazao je da se o prijedlogu treba razmisliti. Kritikovao je način na koji su De Maizièreove stranačke kolege reagovale na njegove riječi.

Tako je, naprimjer, političar CDU-a Wolfgang Bosbach kazao da Njemačka ima “kršćansko-jevrejski vjerski otisak, a ne islamski”.

Nadležnost saveznih država

Glasnogovornik njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova Harald Neymanns za Al Jazeeru je potvrdio da je njegov ministar izrazio spremnost da u pojedinim regijama razgovara o nekim muslimanskim praznicima.

“Ministar De Maizière jasno je rekao da su naši praznici obilježeni kršćanstvom i da to treba tako ostati. On bi bio spreman da se u pojedinim regijama razgovara o muslimanskim praznicima, ali u principu smatra da naša praznična kultura ima kršćanske korijene, a ne neke druge”, istakao je Neymanns.

Naglasio je da su pitanja vezana za priznanja vjerskih praznika isključivo u nadležnosti saveznih država, a ne državne vlasti.

U Njemačkoj, prema podacima tamošnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova, živi gotovo 4,5 miliona muslimana.

Politički analitičar i ekspert za islam Loay Mudhoon smatra da je uvođenje muslimanskih praznika u Njemačkoj moguće, a da se oni već na neki način obilježavaju u saveznim državama Bremenu i Hamburgu.

Ipak, tvrdi da De Maizière nije konkretno predložio uvođenje muslimanskih praznika u Njemačkoj, te da je to jasno kazao.

U ministrovom javnom saopćenju, nastavlja Mudhoon, navodi se da on takav prijedlog neće ni dati.

On, ipak, smatra da bi uvođenje muslimanskih praznika bilo važno za normalizaciju njemačkog društva, koje bi se tako priviklo na činjenicu da je muslimanima u toj zemlji potreban prostor za praktikovanje njihove religije. Tvrdi, također, da bi uvođenjem takvih praznika “muslimani postali vidljiviji”.

“U višereligijskom društvu, kao što je njemačko, u regijama gdje živi veliki broj muslimana mogli bi biti uvedeni muslimanski praznici. To nije napad na kršćanske vrijednosti, koje bi i dalje krasile ovu zemlju”, kaže Mudhoon.

Islamska kultura pripada Evropi

Smatra da bi većina muslimana pozdravila odluku o uvođenju muslimanskih praznika iako bi postojala mogućnost da se to odrazi na njihov poslovni život što se tiče slobodnih dana.

“Po mom mišljenju, mnogo je važnije da se islamski praznici tematizuju u školama i da se muslimanima pruži mogućnost da nakon ramazana i Kurban-bajrama imaju slobodan dan kako bi ga mogli obilježiti sa svojim porodicama”, ističe Mudhoon.

Kad su u pitanju izjave kao što je ona da Njemačka ima “kršćansko-jevrejski vjerski otisak, a ne islamski”, Mudhoon smatra da one impliciraju borbu kultura, te da se ne poklapaju s normama njemačkog zakona.

“Priča o ‘kršćansko-jevrejskom’ identitetu Evrope pokušaj je da se islam i muslimani isključe. ‘Kršćansko-jevrejski’ identitet historijska je fikcija. Po duhovnoj historiji islamska kultura već jako dugo pripada Evropi. Naučni zamah nauke u srednjem vijeku ima islamsko-arapske fundamente”, kaže on.

Ernes Kalač, komesar za integraciju Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj, kaže da je njegova organizacija pozdravila De Maizièreovu inicijativu. Objašnjava da za uvođenje muslimanskih praznika treba vremena, ali da su stvoreni uvjeti ne samo da se o tom pitanju raspravlja nego da se ono i zakonski reguliše.

“Ustav Savezne Republike Njemačke garantuje prava svim građanima, svim konfesijama i svim manjinama, bez obzira o kome je riječ, tako da je inicijativom ministra De Maizièrea udaren kamen temeljac da se zakonski i ustavno provedu prava muslimana u Njemačkoj, a samim tim i uvede i prizna bar jedan muslimanski vjerski praznik u Njemačkoj”, primjećuje Kalač.

Dodaje da je na muslimanima u Njemačkoj da senzibiliziraju Nijemce tako što će im neke stvari dodatno pojasniti.

“Naprimjer, da je Kurban-bajram zapravo ono što se može naći u Bibliji, da je to zapravo vjera u Boga Abrahama (Ibrahima a. s.), kad je odlučio žrtvovati svog sina u ime Allaha. Tu je i činjenica da je riječ o utemeljitelju abrahamskih vjera – judaizma, kršćanstva i islama – što će njemački narod i prihvatiti, jer, kad dođete sa činjenicama, onda je to ovdje lako provesti i u djelo”, objašnjava Kalač i dodaje da bi se na takav način pripadnici svih religija zbližili i da bi bio omogućen lakši suživot.

Potpuna integracija u njemačko društvo

Za muslimane u Njemačkoj, nastavlja Kalač, uvođenje muslimanskih praznika ključni je faktor za potpunu integraciju u njemačko društvo i još veće učešće u njemu, kako u kulturi, nauci, politici, medicini, tako i u svim društvenim segmentima koji su bitni za zajedništvo i budućnost društvenog poretka u Njemačkoj.

Kalač ističe da je činjenica, koju muslimani u Njemačkoj prihvataju i poštuju, da ta zemlja ima “kršćansko-jevrejski vjerski otisak, a ne islamski”, ali da su izjave koje su date u kontekstu De Maizièreovog prijedloga populističkog karaktera.

“Ja lično osuđujem takve ispade visokih političara, jer je to put ka razdvajanju, a ne spajanju”, kaže on.

Na pitanje jesu li kritike povodom De Maizièreove izjave opravdane Kalač odgovara da iz ugla muslimana nisu, ali da jesu iz perspektive, kako kaže, tzv. konzervativaca.

“Pitanje o vjerskim praznicima u skorije vrijeme bit će sastavni dio diskusije i donijet će dobro i muslimanima i Njemačkoj. To je jedini realan put”, smatra Kalač.

Zaključuje da ljudi drugih konfesija u Njemačkoj moraju živjeti s muslimanima i s njima zajednički graditi budućnost te zemlje, a da se to može postići samo zajedništvom i međusobnim uvažavanjem.

Izvor: Al Jazeera