Objavljen natječaj za gradnju Pelješkog mosta

Hrvatski ministri pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković te regionalnog razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić izvijestili su u ponedjeljak da bi izvođač radova gradnje Pelješkog mosta trebao biti poznat do kraja godine, a radovi bi trebali početi 2017. godine.

Ministri su to priopćili povodom objave natječaja za odabir izvođača radova na gradnji Pelješkog mosta s pristupnim cestama.

Butković je izvijestio kako je prošli tjedan u Europsku komisiju poslana dokumentacija kojom se traži sufinanciranje gradnje Pelješkog mosta sredstvima iz fondova EU-a.

Nada se da će EU gradnju sufinancirati s 330 milijuna eura, od 380 milijuna eura, koliko iznosi procijenjena vrijednost radova, nadzora i otkupa zemljišta.

Natječaj se odnosi na gradnju mosta, pristupne ceste i zaobilaznice Stona, a provest će se u dvije faze, kaže Butković.

‘Pelješki most je krenuo’

U prvoj, koja bi trebala trajati približno 60 dana, ispitivat će se pravna i tehnička sposobnost ponuditelja, a u drugoj bi trebao biti izabran izvođač radova i to bi se trebalo dogoditi do kraja godine.

Butković je rekao kako je “Pelješki most krenuo i više ga ništa ne može zaustaviti” te dodao da o njegovoj gradnji postoji suglasje u politici i javnosti.

“Vjerujem u početak gradnje iduće godine”, kazao je.

Tolušić je rekao kako nema nikakvih zapreka da tehnička vlada raspiše natječaj, jer njegova provedba u idućih šest mjeseci neće financijski opteretiti državu.

Napominje da Hrvatska svu raspoloživu alokaciju sredstava EU-a za sufinanciranje prometnih projekata usmjerava u Pelješki most, jer drugih spremnih projekata nema.

Očekuje da će EK prihvatiti hrvatski zahtjev za sufinanciranje, jer je dobro utemeljen, dokumentiran i komuniciran s Briselom.

Zaključio je da gradnja Pelješkog mosta nije samo projekt trenutne vlade, jer su, kako je rekao, na njemu radile i prethodne vlade pod vodstvom Socijaldemokratske partije i Hrvatske demokratske zajednice.

Gradnja Pelješkog mosta dio je sveobuhvatnog projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, koji će se provoditi kroz nekoliko faza. Prva faza je gradnja pristupnih cesta mostu, druga je gradnja mosta Pelješac, a treća gradnja dionice ceste na Pelješcu (relacija Zaradeže – Prapratno). Četvrta je faza gradnja takozvane stonske obilaznice (relacija Đonta – Doli).

Ukupna vrijednost svih faza je 525,9 milijuna eura, a investitor su Hrvatske ceste.

Iz Ministarstva saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine u studenom prošle godine upozorili su da gradnja Pelješkog mosta mora biti stvar cjelovitog dogovora Hrvatske i Bosne i Hercegovine te da bi to pitanje trebalo razmotriti što prije na najvišoj međudržavnoj razini.

BiH: Prije gradnje bilateralni sporazum

Tom su prilikom u vezi s usvajanjem strategije EU-a za Jadransko-jonsku regiju u Europskom parlamentu 28. listopada 2015. godine iz tog ministarstva naveli da pozdravljaju taj dokument, ali istodobno su istaknuli kako on ne znači i konačnu podršku gradnji Pelješkog mosta.

Naveli su kako ta strategija ističe važnost projekata poput Jadransko-jonske autoceste, odnosno povezivanja članica EU-a s državama koje to nisu te razvitak energetske mreže.

No, istaknuli su kako gradnji tog mosta treba prethoditi bilateralni sporazum s Hrvatskom, kojim bi se za Bosnu i Hercegovinu osigurao slobodan pristup međunarodnim vodama, u skladu s konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Također, naglasili su kako Bosna i Hercegovina nije sudjelovala u izradi studije utjecaja gradnje mosta na okoliš, uz ocjenu kako je to morao biti slučaj jer je riječ o velikom građevinskom projektu u neposrednoj blizini bosanskohercegovačkog teritorija.

Pelješki most bi trebao biti dug 2.404 metra, a s upornjacima 2.440 i imati 13 raspona.

Na njemu su planirane dvije prometne i dvije zaustavne cestovne trake.

Trebao bi biti jedan od pet najvećih mostova u Europi.

Izvor: Al Jazeera i agencije