Obnovljiva energija, šansa za bh. povratnike

Blizu 3.000 porodica u BiH, koje žive bez struje, obradovao je UNDP obećanjem ulaganja u obnovljivu energiju.

Ni 17 godina nakon rata, blizu 3.000 povratničkih domaćinstava u Bosni i Hercegovini nema električnu energiju. Taj problem, pomoću obnovljivih izvora energije,dijelom pokušava riješiti Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP).

Sličan projekat, sa drugim donatorima, UNDP je radio ranije u nekim ratom pogođenim dijelovima Hrvatske.

Reporter Al Jazeere Boris Gagić posjetio je neke od povratnika u mjestima u kojima nema struje, ali i neke koji struju prave pomoću obnovljivih izvora energije.

Kao prije sto godina

U selu Malo Očijevo kod Martin Broda, reporter Al Jazeere posjetio je porodicu Rodić.

Dok se blizanci Vesna i Miloš Rodić vraćaju iz škole, majka ih čeka na putu, a baka loži vatru. Pali se i svijeća. To je jedini način da se osvijetli prostorija u kojoj to dvoje  trinaestogodišnjaka prolazi gradivo iz sedmog razreda.

Sat za mjerenje utroška električne energije u njihovoj kući stao je devedesetih godina prošlog stoljeća.

„Kupatilo ima, kao da ga nema. Nema struje, bojlera, veš mašine, živi se kao prije sto godina. Ljeti nema frižidera, hrana se kvari, zimi je noć duga, rano se smrkava“, nabraja Nikolina Rodić probleme s kojim se suočava.

Smrklo se Rodićima kad je njima i malom broju povratnika nadležna Elektropriveda ispostavila predračun od 350.000 eura za elektrifikaciju naselja.

Rodići već 13 godina slušaju obećanja da će dobiti električnu energiju i da će konačno moći upaliti sijalicu u svom domu.

Sada bi im se to i moglo ostvariti. Jedan od 10 testnih sistema za dobijanje struje obnovljivim izvorom energije, vjetrom i suncem, u Malom Očijevu će postaviti Razvojni program UN-a.

Struja iz solarnih panela

Sistem, koji košta 5.000 eura, trebao bi im omogućiti 1, 25 kilovata struje dnevno.

„Naši podaci pokazuju da samo u Bosni i Hercegovini 3.000 domaćinstava u skorije vrijeme neće dobiti struju, jer se ne nalaze na listi prioriteta“, kaže Juri Afanasiev iz UNDP-a BiH.

Na listi prioriteta nije Branislav Balaban iz sela Zaglavica, u općini Drvar. On žice za struju, uz kuću, godinama samo gleda.

Do sada je Balaban uložio stotine eura u solarne panele i još više u akumulatore.

„Struje nema, riješio sam nešto privremeno, tek da mogu večerati kraj sijalice, da ne živim u totalnom mraku u 21. vijeku“, kaže Balaban.

Uprkos uništenim dalekovodima, zahvaljujući dobrim ljudima i 25.000 eura, moderno doba stiglo je u Liku.

Povratnička porodica Keča-Desnica struju dobija sa sjenika. Iza solarnih panela pune se baterije. Energija od 12 vati pretvara se u onu za kućnu upotrebu.

Obećanje UNDP-a

„Kad je lijepo vrijeme struja se crpi direktno sa ploča, a kada je oblačno, struja dolazi iz akumulatora“, kaže Perica Keča iz Ajderovca.

Struja, koja se dobija iz solarnih panela, jačine je pet kilovata. Dovoljno da sijalice svijetle i da djeca, Uroš i Milica, mogu da uče. U okolnim kućama nema povratnika. Problem je struja - odnosno, njen nedostatak.

„Sama ideja je da se sistem pojača, ukoliko se ne riješe potrebe ostalih. Ali to bi iziskivalo dodatna ulaganja i pitanje je ko bi u to uložio“, kaže Mileva Desnica-Keča.

Ulaganja u Bosni i Hercegovini obećava UNDP, a na taj korak poziva i lokalne vlasti, kako djeca poput Vesne i Miloša ne bi više odlazila od kuće i školsku godinu provodila u Drvaru. I da bi, kao Uroš i Milica, život provodila u osvijetljenom domu.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.