Od novog Mercedesa na njivi nije ostalo mnogo

Savršena klima, prvi rod u regiji, kvaliteta – no, za hercegovačke poljoprivrednike, sve to nije jamstvo da će im proizvodi uspjeti na tržištu. Nedostatak zaštite domaće proizvodnje i izvozni problemi zbog neriješenih trgovinskih odnosa BiH i Hrvatske, odnosno Evropske unije, pogađaju upravo njih.

Mercedesom na njivu – hvale se u šali poljoprivrednici u Vojnićima kod Ljubuškog. To je ostatak starog sjaja jer je ovo selo nekad bilo poznato upravo po tim, ali novim vozilima.

„Zadnji je kupljen ‘83., nov da je kupljen. Ovo sve ako se kupi nešto je polovno. Po tome jesmo bili tobože poznati, ali sad od toga više ništa nema. Sad krpimo kraj s krajem. I u dugovima, svašta nešto”, kaže poljoprivrednik Damir Ćutuk.    

No, kažu, ne daju se. U polju ispod kuća upravo je rodilo tri hiljade tona ranog krompira. To je prvi urod u široj regiji. Zbog povoljnog vremena i izostanka mraza krompir je rekordne veličine.

„Vidite vi koliki su primjerci i tako će biti većinom u našim poljima. Koliko je sad u krumpiru tom jednom? Ovi su oko 400 do 500 grama, ovaj jedan je priko pola kila,“ kaže poljoprivrednik Blago Čuljak.

Miro Ćutuk sam očekuje 80 tona ranog krompira. Sve je, naravno, namijenjeno prodaji u kojoj nastoje zaštititi svoj proizvod.

„Rani krumpir čak ima i zaštitu zemljopisnog porijekla, to je ljubuški rani krompir, potrudili smo se i to. Svaki proizvođač ima fito broj za to. Svaki kupac u BiH koji kupi ljubuški rani krumpir pod etiketom, on točno zna s koje parcele i koji je proizvođač. To bi moralo imati svoju cijenu,” objašnjava Ćutuk.

Cijenu obara jeftini uvoz. Tržište je preplavljeno krompirom iz Egipta ili Albanije. Domaći je proizvod u BiH, tuže se, ugrožen nekontroliranim uvozom.

Prepreke u plasmanu na tržište Hrvatske

Ponadali su se ovdje i povratku na hrvatsko tržište koje im, nakon ulaska te zemlje u Evropsku uniju, nije bilo dostupno. Ljubuški je krompir, govore, nekad dominirao zagrebačkim Dolcem. Mislili su opet će – da nije carine koju je Brisel nametnuo jer s Bosnom i Hercegovinom nije postignut dogovor o pitanju tzv. tradicionalne trgovine s Hrvatskom.

„Mi povrtlari i voćari moramo plaćati carine pri izvozu u Hrvatsku, a prije nismo morali. To će nam praviti probleme. A mi znamo da je naš ljubuški krumpir kvalitetan i tržište će ga prepoznati. Samo nam najveći problem pravi u biti i naša država i administracija“, kaže Dobroslav Vukmir iz Seljačkog saveza.

Očekujući nekadašnji izvoz, zasadili su 30 posto krompira više. Sada se, kažu, najviše uzdaju u potražnju kvalitete a ne cijena, jer su, tvrde, time konkurentni i na domaćem i izvoznom tržištu.

U ovom dijelu ljubuškog kraja iskorišten je svaki pedalj obradive zemlje. Poljoprivrednici kažu kako su spremni na tržišnu utakmicu no upozoravaju da bi ona morala biti poštena kako bi opstali.

Izvor: Al Jazeera