Od optuženika za ratne zločine do načelnika

Protiv Gojka Kličkovića vodi se ponovljeni postupak zbog ratnog zločina na području Bosanske Krupe.

Međutim, na nedavno održanim lokalnim izborima u BiH, Kličković je pobijedio u trci za načelnika Krupe na Uni, dijela koji se sada nalazi na teritoriji bh. enititeta Republika Srpska.

Kako izvještava reporterka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić, dio stanovništva Bosanske Krupe, uglavnom Bošnjaka, bio je protjeran tokom rata u BiH.

Emir Bašić iz Udruženja logoraša Bosanska Krupa, grada u entitetu Federacija BiH, je jedan od mnogih koji su bili zarobljeni i mučeni.

Gojko Kličković bio je 90-tih gospodar života i smrti u Krupi, prisjeća se Bašić.

Obnovljen postupak

Žalosno je, kaže, što je Kličković opet dospio na visoku poziciju u susjednoj opštini, sa kojom sarađuju.

“Takve ideje mi prihvatamo, ali ne od Gojka Kličkovića. Mi njemu ne vjerujemo i ne možemo vjerovati čovjeku koji je ovaj grad popalio i uništio do temelja”, kaže Bašić.

Sedmog oktobra Kličković je izabran za načelnika opštine Krupa na Uni kao kandidat Srpske demokratske stranke (SDS).

To je dio prijeratne opštine Bosanska Krupa, koji se sad nalazi na teritoriji drugog entiteta – Republike Srpske. 

Kličković je jedan je od optuženih za udruženi zločinački poduhvat na tom području.

Početkom devedesetih bio je komandant Kriznog štaba Srpske opštine Bosanska Krupa.

Između ostalog, optužen je za zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

Krajem prošle godine, Sud BiH oslobodio je Kličkovića, Mladena Drljaču i Jovana Ostojića.

Međutim, nakon žalbe Tužilaštva, Kličkoviću i Drljači ukinuta je oslobađajuća presuda u maju ove godine, a postupak je obnovljen i još traje.

Bez komentara

Gojko Kličković prvo je pristao na intervju sa Al Jazeerom, a poslije više nije odgovarao na telefonske pozive, javila je Smiljanić.

Ni stanovnici Krupe na Uni, kao ni članovi SDS-a, nisu htjeli pred kamere. Ni iz Ureda visokog predstavnika nisu htjeli dati komentar.

Iz Centralne izborne komisije (CIK) stiglo je samo pojašnjenje da ni kandidatura, ni pobjeda nisu sporne.

Sve je u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, prema kojem samo onaj ko služi kaznu, ili se ne odazove pozivu državnog ili entitetskih sudova, ne može biti kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu, ni drugu javnu funkciju na teritoriji BiH.

Bilo u skladu sa zakonom ili ne, Bašić smatra da je to loša poruka.

“Ovdje su ljudi živjeli mirno stotinama godina jedni uz druge i nikad nije bilo problema, dok nisu došla neka ružna vremena , neki čudni ljudi, koji su htjeli da unište jedan narod, a to se ne može”, kaže on.

“Iz CIK-a su nam takođe rekli, ukoliko se situacija promijeni, imaju pravo da reaguju. To će, kažu, prema potrebi i učiniti”, javila je Smiljanić.

Iz Udruženja logoraša poručuju da treba graditi budućnost i mostove među ljudima. Spremni su, kažu, da zaborave prošlost i krenu dalje, ali ne na ovaj način.

Izvor: Al Jazeera