Oglasi

Odlazak čuvenog reditelja: Miloš Forman, buntovni filmaš

Kao naturalizirani Amerikanac osvojio je dva Oscara za režiju, za Let iznad kukavičjeg gnijezda 1976. i Amadeusa 1985.
Češki režiser Miloš Forman preminuo je u 86. godini

Češki redatelj Miloš Forman bio je jedan od vodećih autora novog vala koji je donio slobodu izražavanja i protest, ali je pred represijom morao pobjeći iz svoje zemlje 1968. i zasluženo priznanje dočekati u Hollywoodu.

Kao naturalizirani Amerikanac osvojio je dva Oscara za režiju, za Let iznad kukavičjeg gnijezda 1976. i Amadeusa 1985.

Rođen 18. februara u Časlavu, gradiću stotinjak kilometara udaljenom od Praga, kao dječak je ostao bez roditelja, čeških boraca otpora, koji su deportirani u Buchenwald i Auschwitz i tu umrli.

Nakon završetka škole za elitnu komunističku omladinu u Podebradyju blizu Praga, gdje je upoznao Vaclava Havela, budućeg pisca, disidenta i predsjednika, nastavio je studij na prestižnoj praškoj filmskoj školi FAMU.

Sa svojim savremenicima poput Jirija Menzela (Oscar za najbolji strani film 1968. za "Strogo kontrolirani vozovi"), Ivana Passera i Verje Chytilove, iskoristio je relativno popuštanje režimske cenzure 1960-ih i odmakao se od konformiteta komunističkih produkcija.

S "Audicijom" 1963., "Crnim Petrom" godnu poslije, "Ljubavi jedne plavuše" 1965. i "Gori, moja djevojčice" 1967. uveliko je zaslužan za stavranje čehoslovačkog novog vala, karatkeriziranog improvizacijama, crnim humorom i čestim korištenjem naturščika.

Osam Oscara za Amadeusa

Nedugo prije okupacije Čehoslovačke i sloma Praškog proljeća, Forman odlazi u egzil, prvo u Francusku, a potom u SAD.

Tu prvo snima "Let iznad kukavičjeg gnijezda", film o psihijatriskim bolnicama s Jackom Nicholsonom i Louise Fletcher, a zatim filmske verzije dvaju mjuzikala, antiratnu "Kosu" i "Ragtime".

"Upoznao sam politički i ideološki pritisak komunističke zemlje i komercijalni pritisak u Americi. Mnogo mi je draži komercijalni pritisak, gdje ovisite o publici, nego ideološki pritisak kada ovisite o bilo kojem idiotu", rekao je jednom.

Nedugo prije pada komunizma vratio se u domovinu kako bi u Pragu snimio svoje remek-djelo "Amadeusa", priču o suparništvu Wolfganga Amadeus Mozarta i Antonija Salierija, koja je dobila osam Oscara, uključujući i onaj za najbolji film. 

U svojoj filmografiji potpisuje i "Narod protiv Larryja Flinta" 1996. i "Čovjeka na Mjesecu" 1999. s Jimom Carreyjem, nadahnutog životom Andyja Kaufmana.

Veliki zaljubljenik u biciklizam i cigare, ženio se triput, s dvije glumice Janom Brejchovom i Verom Kresadlovom s kojima ima dva sina, te sa trideset godina mlađom scenaristicom Martinom s kojom je dobio blizance Andyja i Jima, nazvanima po Andyju Kaufmanu i Jimu Carreyju. 

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.