Odnosi EU – BiH: Prošlo je vrijeme obmanjivanja

Zašto je to Dan Predi i ostalim EU parlamentarcima toliko važan 'tamo nekakav' parlamentarni odbor u Sarajevu? (Fena)

Bosna i Hercegovina je ponovo u fokusu Evropske unije, iako bi bilo bolje da na ovaj način nije.

Prošlog ponedjeljka je hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, kao i mjesec dana ranije, insistirala na Vijeću za vanjske poslove Evropske unije da se “ponovo govori o stanju u Bosni i Hercegovini sa aspekta neravnopravnosti Hrvata u toj susjednoj zemlji”.

Status kandidata iduće godine

U nacrtu dokumenta Evropske komisije ‘Vjerodostojna perspektiva proširenja za zapadni Balkan’, koji bi trebao biti usvojen u februaru, navodi se da bi Bosna i Hercegovina naredne godine mogla dobiti status kandidata ako bude kooperativna, ako do kraja decembra dostavi odgovore na oko 600 dodatnih pitanja iz Upitnika, ako ne bude namjernih političkih opstrukcija procesa integracije i ako Evropska komisija uspije završiti svoj dio posla na pripremi mišljenja (avis) o bh. zahtjevu za kandidatski status.

Ako bi sve išlo po planu i željama institucija u Briselu, pregovori Evropska unija – Bosna i Hercegovina o pristupanju bi mogli biti otvoreni za četiri godine, početkom 2023. godine.

U toj godini bi Crna Gora i Srbija trebale okončati svoje pregovore o članstvu i riješiti sva sporna granična pitanja s Hrvatskom.

Nakon toga bi uslijedilo potpisivanje ugovora o pristupanju, čija bi verifikacija i konačno odobravanje u nacionalnim parlamentima ovih zemalja i Evropskom parlamentu morali biti okončani do početka 2025. godine.

U toj godini bi ove dvije zemlje zapadnog Balkana mogle postati ravnopravne članice Evropske unije.

Prošlog četvrtka, na vrlo utjecajnom parlamentarnom odboru za vanjske poslove i sigurnost na dnevnom redu je bio i prijedlog rezolucije o Bosni i Hercegovini, ali je rasprava odložena u znak protesta EU zastupnika zbog nekooperativnosti institucija vlasti u Sarajevu.

Ovog četvrtka je ista rezolucija trebala biti predmet debate na posljednjem ovogodišnjem plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta. Ali nije, jer je glavni izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda prethodno zatražio da se rasprava o ovoj temi odloži na neodređeno vrijeme. Na isti dan, dakle ovog četvrtka i u petak, tokom posljednjeg ovogodišnjeg samita evropskih lidera, hrvatski premijer Andrej Plenković će, kako je sâm najavio, “koristiti svaku priliku kako bi se prenijela istina o situaciji u Bosni i Hercegovini i sistemskoj ustavno-pravnoj neravnopravnosti bosanskohercegovačkih Hrvata”.

BiH ‘izbrisana’ iz dnevnog reda

Imajući u vidu da je inicijativa hrvatske ministrice u ponedjeljak na Vijeću EU-a ponovo bila nezapažena, da su zaključci istog Vijeća i izjave najviših zvaničnika tim povodom bile sterilno-birokratske i u svakoj svojoj riječi već poznate, a da stvarnu suštinu političkog stanja u Bosni i Hercegovini, te pravu istinu o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini evropski zvaničnici i birokrati i te kako dobro znaju, u ovom tekstu bi se bilo korisnije pozabaviti mnogo ozbiljnijim problemom s kojim se Bosna i Hercegovina ovih dana suočila u Briselu: odlaganje bilo kakve suštinske rasprave o njenom evropskom putu do konačnog uozbiljivanja domaćih aktera.

Ohrabrujuća izjava Predsjedništva BiH

‘Činjenica da je konačno održana prva sjednica i da su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine usvojili Zajedničku izjavu o evropskim integracijama, doista je dobra vijest i poticajan znak’, kazao je u četvrtak Dan Preda.

‘Iskreno se nadam da će evropske integracije biti u središtu mandata sadašnjeg sastava Predsjedništva i da će odgovori na upitnik biti dostavljeni do kraja godine, rekao je on.

‘Također je ohrabrujuće da je ova izjava došla od članova Predsjedništva, što bi moglo značiti da najodgovornije vlasti u zemlji konačno pokazuju spremnost da preuzmu odgovornost i inicijativu u procesu evropskih integracija.’

‘Ali, kao što smo bezbroj puta do sada vidjeli u prošlosti, glavni problem svih do sada usvojenih zakona, dokumenata ili izjava u Bosni i Hercegovini je njihova provedba u djelo. Ostaje nam, stoga, da vidimo hoće li ove ohrabrujuće deklarativne poruke biti provedene u stvarnost, u najkonkretniju akcijum koja će donijeti rezultat za zemlju i sve građane. Nadam se da će ovoga puta vlasti Bosne i Hercegovine biti ozbiljne i da će u praksi postići jedinstvo o značaju evropskih integracija i da će odustati od uobičajenih političkih i etničkih podjela kada je u pitanju provođenje reformi potrebnih za napredak zemlje prema Evropi’, zaključio je Dan Preda.

Uobičajena godišnja analiza Evropske komisije o napretku u procesu integracije i posebna parlamentarna rezolucija o ovoj zemlji maknuti su s dnevnog reda i posljednjeg ovogodišnjeg plenarnog zasjedanja Evropskog parlamenta, a i onog u januaru naredne godine. A možda i na duži rok.

Glavni izvjestitelj jednog od najutjecajnijih parlamentarnih tijela, stalnog Odbora za vanjsku politiku – AFET, ugledni rumunski profesor, političar i evropski parlamentarac Cristian Dan Preda, i samoga je sebe krajem prošle sedmice iznenadio kada je s maskom hladnokrvnog govornika lakonski predložio da se izvještaj Evropske komisije za 2018. godinu i prijedlog rezolucije o Bosni i Hercegovini ne stavljaju na dnevni red parlamentarnih tijela “sve dok zakonodavna vlast u Bosni i Hercegovini Evropsku uniju ne shvati ozbiljno… Dok Parlamentarna skupština [Bosne i Hercegovine] ne uspostavi stalni odbor za međuparlamentarnu saradnju u provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i dok ne usvoji pravilnik u vezi s postupanjem ovog operativnog tijela”.

Dan Preda je pojasnio da se na takvu odluku bh. vlasti čeka pune tri i po godine te da za takvu nemarnost više neće biti razumijevanja. Na pitanje iznenađenog kršćansko-demokratskog njemačkog parlamentarca i predsjedavajućeg ovog Odbora Davida McAllistera da li se to odnosi i na posljednji ovogodišnji plenum Evropskog parlamenta na kojem je Rozolucija o Bosni i Hercegovini trebala biti u četvrtak, 13. decembra, Dan Preda je lakonski odgovorio “da”.

Na dodatno proceduralno pitanje predsjedavajućeg “da li je neko protiv ovog prijedloga Dan Prede, ili je suzdržan”, rezultat je bio “ne”. Tako je Bosna i Hercegovina, ne prvi put, “izbrisana” sa dnevnog reda Evropskog parlamenta, “dok se u zemlji ne uspostavi vlast koju su birači demokratski nedavno izabrali” te dok nova Parlamentarna skupština, dakle, ne formira taj famozni odbor za međuparlamentarnu saradnju.

Zašto Sarajevo nije kooperativno?

Zašto je Dan Preda toliko bijesan? Zašto je to Dan Predi i ostalim EU parlamentarcima toliko važan “tamo nekakav” parlamentarni odbor u Sarajevu? Zato što su parlamentarni odbori najvažnija dnevnooperativna tijela Evropskog parlamenta, kao najvišeg zakonodavnog i nadzornog organa EU organizma. Tu se lome koplja. Čupa vlastita kosa. Sakoi bacaju pod noge. Tu se na sastanke dolazi sa sedativom.

Jer, ovdje se kroje, izmjenjuju i usvajaju zakonodavni prijedlozi i izvještaji o odborskim inicijativama. Specijalni pododbori i stalni odbori razmatraju prijedloge Evropske komisije i Vijeća, sastavljaju vlastite izvještaje i rezolucije o zemljama i temama s kojima se pune dnevni redovi plenarnih zasjedanja Evropskog parlamenta. Analogna ovome je i uloga parlamentarnog odbora bh. Skupštine za odnose s Evropskim parlamentom, 20 stalnih odbora, specijalnim pododborima i drugim radnim tijelima zakonodavne vlasti u Briselu.

Na pitanje da li su baš samo ovo razlozi zbog kojih je usvajanje rezolucije o Bosni i Hercegovini trebalo ostaviti na čekanju, Dan Preda je vrlo strpljivo i detaljno odgovarao.

“Kada smo prošle sedmice glasali u Odboru za vanjske poslove o mom izvještaju o Bosni i Hercegovini, doista sam, kao izvjestitelj, uvjereno i iskreno zatražio da se glasanje na Evropskom plenumu odgodi.”

– Zašto, zar je baš moralo biti tako?

“U posljednje tri i po godine, od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, formiranje parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje se pokazalo nemogućom misijom. Bh. strana je stalno imala prigovore na donošenje Poslovnika o radu tog tijela, pokušavajući uvesti etnički princip glasanja u tom zajedničkom parlamentarnom organu čije je stvaranje predviđeno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Radi se, dakle, o jedinstvenom slučaju da Evropski parlament nije u stanju isposlovati ovo zajedničko tijelo za međuparlamentarnu saradnju. Sve ostale države kandidatkinje i potencijalni kandidati su prihvatili i proveli uobičajenu praksu osnivanja ovakvog zajedničkog odbora. Takvo ponašanje ne možemo više prihvatati olako, jer je stvaranje ovog tijela, kao što rekoh, zakonska obveza, nastala stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Za mene osobno je neshvatljivo da naše kolege parlamentarci iz Bosne i Hercegovine ne zanima saradnja s nama. S novim sastavom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je trenutno pred formiranjem, vidim priliku za naše kolege u Sarajevu da nas uvjere da istinski žele raditi s nama u interesu evropske perspektive svoje zemlje”, rekao je Dan Preda.

Gdje su odgovori na 600 pitanja?

Na pitanje koja su, ipak, ključna očekivanja od bh. vlasti u kratkom roku i u narednoj godini, Dan Preda je u prvi plan istakao odgovore na dodatnih oko 600 pitanja koja je Evropska komisija uputila 20. juna u okviru pripreme svoga mišljenja o aplikaciji za kandidatski status.

“Početni rok koji je Evropska komisija postavila vlastima u Bosni i Hercegovini je odavno istekao i to bi trebalo biti učinjeno brzo, kako bi i bh. strana doprinijela izradi pozitivnog mišljenja Evropske komisije, čija je procedura pripreme u toku”, pojasnio je Dan Preda.

Kao i svi drugi zvaničnici EU-a, i on upozorava da se rezultati općih izbora od 7. oktobra moraju brzo provesti, a izvršne i zakonodavne vlasti formirati bez nepotrebnih odgoda i blokada. “Svako drugo ponašanje neće služiti interesima ni građana, ni evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.”

On podsjeća da su demokratičnost i vjerodostojnost izbora, kao i postizborna sposobnost za provedbu izbornih rezultata u život “osnovni uslovi za bilo koju zemlju koja teži članstvu u Evropskoj uniji… To će zasigurno biti izazov, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina u oktobru ušla u izborni proces s pravnom prazninom samo zbog toga što se političke stranke nisu mogle dogovoriti o potrebnim promjenama u provedbi odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u ‘predmetu Ljubić’. Nadam se i očekujem da će konačno rješenje biti uskoro nađeno i da će političke stranke djelovati odgovorno i u tom pogledu”, rekao je Dan Preda.

Reforme, reforme i reforme su njegov treći ključni prioritet, jer su “svi reformski procesi gotovo zaustavljeni zbog političkih nesuglasica između stranačkih lidera”.

Protiv korupcije samo deklarativno

“Te procese je nužno hitno pokrenuti i ozbiljno ubrzati. Nove vlasti trebaju usvojiti novi niz reformi usmjerenih prema EU, kako bi se riješila vrlo loša socioekonomska situacija, unaprijedila vladavina prava i konačno stvorili uslovi za neovisnost pravosuđa. Reforma javne uprave je, također, pitanje na kojem ćemo od sada mnogo više insistirati, kao i na političkim i ustavnim reformama, uključujući reformu izbornog zakonodavstva. To su naša ključna očekivanja i na tima bi pitanjima trebalo raditi što je prije moguće kako cijeli proces evropske integracije Bosne i Hercegovine ne bi bio još ozbiljnije ugrožen.”

Na pitanje šta se, ipak,u Evropskom parlamentu smatra najslabijim karikama u sistemu funkcioniranja bh. države, Dan Preda je odgovorio da se radi o mnogim područjima u kojima Bosna i Hercegovina zaostaje u usporedbi s standardima Evropske unije.

“Borba protiv korupcije je područje u kojem vidimo vrlo ozbiljne slabosti, unatoč deklarativnoj volji vlasti da se protiv toga bore. Potrebno je ojačati neovisnost pravosuđa, kao i profesionalnost, učinkovitost i odgovornost cjelokupnog pravosudnog sistema. Potrebno je konsolidiranje zakonskog okvira o zaštitu ljudskih prava… U svim rezolucijama Evropskog parlamenta smo redovno upozoravali na neophodnost provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci” i srodnim predmetima, kako bismo se borili protiv diskriminacije, a institucionalni okvir Bosne i Hercegovine približili evropskom pravnom naslijeđu. Sloboda izražavanja i sloboda medija, također, ostaju izvor zabrinutosti, a umnožavanje nasilnih napada usmjerenih prema novinarima iznimno je zabrinjavajuće”, smatra Dan Preda.

“Rame uz rame” s ovim izazovima idu nedovoljne i netransparentne reforme u oblasti obrazovanja i privrede, “koje uzrokuju nezaposlenost mladih i prisiljavaju ih da s cijelim prodicama napuštaju zemlju u potrazi za boljom budućnošću. Bosna i Hercegovina stoga mora početi ulagati neupsporedivo više u politike koje se odnose na mlade, porodicu i djecu. To bi bila prava dugoročna investicija u budućnost vaše divne zemlje”, poručuje Dan Preda.

Građani još nisu svjesni svoje moći

Režim kažnjavanja kočničara postoji, ali… A šta ako i dalje sve bude po starom? Ako kočničari nastave vući kola natraške? I ako bh. etnokratije i dalje budu miljenici briselskih političkih dvorova?

“Kao što znate, EU ima uspostavljen režim sankcioniranja koji se primjenjuje na osobe koje provode aktivnosti protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, ozbiljno prijeteći njenoj sigurnosti ili podrivaju Dejtonski sporazum. Iako EU do sada nije sankcionirala takve pojedince ili subjekte po ovom režimu kažnjavanja, ne znači da neće, jer se radi o snažnom instrumentu, kojim se može osigurati mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Mi u Evropskom parlamentu imamo mehanizme kroz koje na tome možemo insistirati ako bude potrebe. Ali, ako se misli i na aktivnosti onih političara koji blokiraju reforme ili koji se održavaju na vlasti zahvaljujući nacionalističkoj retorici i etničkoj politici, onda moram reći da za sada ne postoji pravni osnov koji bi nam omogućio takve mjere pritiska”, rekao je Dan Preda.

S “najdubljim uvjerenjem” je, međutim, podsjetio na najbolji mogući mehanizam kontrole nad političarima koji jedno misle, drugo govore, a treće rade.

“Najjača snaga i najbolja kontrola svojim političarima su građani, ako to oni žele biti. Svojim glasanjem na izborima, jasnije od svakog drugog mehanizma nadzora ili pritiska, mogu pokazati koji su politički akteri odgovorni za nedostatak reformi ili za kašnjenje u procesu evropskih integracija. Sve sam, međutim, sigurniji da u Bosni i Hercegovini građani još nisu svjesni takve uloge i tolike moći koju imaju.”

Izvor: Al Jazeera