Odvojene božićne proslave u Crnoj Gori

Kao i posljednjih dvadesetak godina, u Crnoj Gori održavaju se odvojene božićne proslave.

Badnjake su paralelno nalagali pripadnici mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve, te Crnogorske pravoslavne crkve.

Tradicija kod Kapisoda duža je od 300 godina. Na Badnji dan, usječeno mlado drvo, badnjak, donosi se kući. Čini to glava porodice.

“Donosi se onoliko badnjaka koliko ima muških čeljadi u familiji, na svakog muškog člana donosi se jedan badnjak”, kaže Zoran Kapisoda, stanovnik Cetinja.

Stari običaji

Običaji se ne mijenjaju. Hrast se, kao nekada, kiti lovorovom i maslinovom grančicom te narandžom.

”Važno je zbog sreće, napretka, berićetne godine, ljubavi, sloge, svega”, kaže Nada Kapisoda.

Kapisode su zadnjih godina tradiciju prilagodile trenutku. I poštuju Crnogorsku pravoslavnu crkvu, misle, nasilno ukinutu oduzimanjem autokefalnosti.
Nije tako u svim porodicama.

”Kao što se dešava kod nas, potomci Martinovića i Borilovića, nalažu taj badnjak i ispred manastira”, kazuje Zoran.

Tamo se okupljaju vjernici Srpske pravoslavne crkve, koja onu crnogorsku smatra kanonski nepriznatom.

I Ratko Martinović njeguje tradiciju predaka. Badnjak donosi pred crkvu. Kaže, pred sveto mjesto. Budno prati da sve bude u redu.

”Vi možete sada šminkati što hoćete, folklor možete praviti na bini. Ovo je pravo, iskonsko. Ne možete istoriju brisati jednom gumicom. To oni što rade, neka im služi na čast”, kaže Martinović.

Badnjak bi trebao imati univerzalnu poruku u pravoslavlju bilo gdje da se loži – ljude okupljene oko njega zagrijati ljubavlju i slogom.
S tim se slaže Miodrag. Kod njega mlado drvo kupuju svi, za euro ili dva.

”Kupuju jedni i drugi, ne gleda se to”, rekao je Miodrag Sredanović.

Poljuljana simbolika

Ali, gleda se gdje se odlazi nalagati badnjak. Pristalice Crnogorske pravoslavne crkve redovno to čine u centru grada.

”Odvojene božićne proslave i ceremonija paljenja badnjaka realnost je na Cetinju zadnjih dvadesetak godina. Jedan badnjak pali se ispred dvorca Kralja Nikole, drugi ispred cetinjskog manastira”, javlja reporter Al Jazeere Boris Gagić.

I nema promjene stavova. Svako loži svoj badnjak. U nadi kako će toplina vatre simbolično spasiti ljudski rod.

Ta simbolika u Crnoj Gori je poljuljana. Potomci čak i iste loze, odabrali su stranu – pravoslavnu crkvu – Srpsku ili Crnogorsku.

Izvor: Al Jazeera