Oettinger: EU ima budžetsko rješenje ako dođe do proširenja

Više novca za pretpristupnu pomoć približit će kandidate sa zapadnog Balkana Evropskoj uniji, smatra Oettinger (EPA)

Evropski komesar za budžet Ginter Etinger kaže da EU ima rešenje ako u budžetskom periodu od 2021. do 2027. godine dođe do ulaska nove članice u Uniju.

“Predlog novog finansijskog okvira ne predviđa budžet za potencijalnu novu članicu, ali u slučaju da se pojavi nova članica postoje instrumenti za finansiranje koji su predviđeni Ugovorom o EU-u”, izjavio je Etinger za Tanjug.

Komesar EU-a za budžetska pitanja je na pitanje Tanjuga da li nacrt novog budžetskog okvira EU-a za period od 2021. do 2017, koji je predstavljen u Briselu, predviđa i sredstva za moguće nove članice i proširenje EU-a odgovorio da je rano za takve odluke, ali da EU ima rešenja kada dođe do ispunjavanja uslova za ulazak nove članice.

Rješenje kao za Hrvatsku

“Ovim višegodišnjim finansijskim okvirom nije predviđen nijedan evro za potencijalnu novu članicu, ali postoje uredbe iz Ugovora o EU-u koje su korišćene i u slučaju Hrvatske. Kad dođe do novog ulaska, a na osnovu dokazanih indikatora, mi ćemo razmotriti doprinose svih država članica kako bismo novoj članici omogućili učešće u postojećim programima EU-a”, rekao je Etinger.

Istovremeno je naglasio da nacrt novog budžeta EU-a predviđa znatno povećanje sredstava namenjenih za pretpristupnu pomoć Zapadnom Balkanu.

“Pojačali smo sredstva iz budžeta namenjena generalno za oblast spoljnih poslova i susedstva. To znači da je znatno povećana stavka pretpristupne pomoći. To je posebno značajno jer dolazi uoči samita EU – Zapadni Balkan u Sofiji. Tim novcem približićemo kandidate sa zapadnog Balkana EU-u”, poručio je Etinger.

Strategija za proširenje EU-a, koju je takođe predložila Evropska komisija, predvidela je mogućnost ulaska Srbije i Crne Gore u EU najranije 2025. godne.

Međutim, novi nacrt budžeta Evropske unije za period od 2021. do 2027, koji je predložila Evropska komisija, a koji predviđa povećanje pojedinačnih doprinosa država, naišao je na različita reagovanja članica, od kojih neke najavljuju protivljenje.

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc rekao je da, iako ima pozitivnih elemenata u predloženom budžetu, on nije prihvatljiv u sadašnjoj formi.

“Za nas je prihvatljivo rešenje još daleko”, rekao je novinarima, navodeći da očekuje “teške i duge pregovore”.

Nezadovoljne i Holandija i Francuska

Kurc smatra da su preporuke koje se tiču spoljnih granica EU-a pozitivne, ali da sadašnji predlog stavlja preveliko opterećenje na one koji doprinose budžetu.

Posle Bregzita Evropska unija bi trebalo da postane ekonomičnija i efikasnija, istakao je Kurc.

Predloženi budžet nije prihvatljiv ni za Holandiju, kaže premijer Mark Rute, koji se zalaže za “moderan budžet uz pravednu raspodelu tereta”, prenosi AP.

Prema njegovim rečima, manja Unija posle Bregzita mora da znači i manji budžet, a to znači težak izbor.

Holandija je jedna od bogatijih zemalja koja izdvaja veći doprinos za EU nego što joj se vraća.

Novim predlogom budžeta se predviđa povećanje doprinosa zemalja članica u zajedničku kasu sa jedan na 1,114 procenta BDP-a, ali i direktno povezivanje poštovanja vladavine prava i korišćenja novca iz budžeta EU-a.

Predlog Evropske komisije da u budžetu smanji subvencije za poljoprivrednike za pet odsto nije prihvatljiv za Francusku, čije Ministarstvo poljoprivrede najavljuje protivljenje smanjenju izdvajanja.

Nemačka, čija je neto uplata u budžet Unije najveća, reagovala je oprezno i ponovila spremnost da potroši više, ali samo ako to bude “pravedno”.

Izvor: Agencije