Ogroman potencijal pčelarstva u BiH

'Voditi biznis u BiH, u sektoru prehrambene industrije vrlo je zahtjevno jer je tržište preplavljeno proizvodima iz susjednih zemalja', kaže Kadirić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Piše: Fahrudin Vojić

Kad je Apimed iz Sanskog Mosta 2005. godine registriran kao zadruga u dioničarskom vlasništvu 12 osoba, malo ko joj je predviđao poslovni uspjeh kakav ima danas. Iz godine u godinu Apimed se ubrzano razvija i unapređuje sa željom da postane novi privredni gigant na području Unsko-sanskog kantona. Nijaz Kadirić, projekt menadžer firme, govori o počecima, iskustvima i budućim planovima Apimeda.

  • Kako je počela priča sa Apimedom i otkud ovakav naziv?

– Apimed je priča koja je kao vizija počela 2005. godine od strane pčelara koji su imali problem sa plasmanom svoga meda. Nas 10 je donijelo odluku da registrujemo firmu u skladu sa Zakonom o zadrugama, jer nam je to bio najjednostavniji pravni oblik koji je omogućavao da kvalitetno uredimo odnose udjeličara i donošenje odluka.

Prve tri godine nismo bili prisutni toliko na tržištu. Od 2009. godine smo izgradnjom objekta za prihvat i pakovanje meda ozbiljnije nastupali na tržištu. Svake naredne godine smo rasli i uvodili nove proizvodne programe. Danas Apimed ima 12 stalno zaposlenih, 60 kooperanata i osim punionice meda ima objekat za proizvodnju pogačica za pčele i novi objekat za proizvodnju prirodnih sokova. Naziv firme je kombinacija riječi pčela i lijek. Latinski naziv za pčelu je apis, a med znači medicina. 

  • Koliko vam je trebalo vremena da ovu poslovnu ideju postavite na noge?

– Od ideje do realizacije trebalo nam je punih pet godina. Nakon pete godine vrlo zahtjevnog rada i odricanja, realizacije mnogih projekata, uspjeli smo da stanemo na noge. Međutim, razvoj i rast firme se ne završava u pet godina, to je proces koji stalno traje i jednako danas moramo brinuti o svemu kako bismo opstali na nestabilnom bh. tržištu.

  • Kažite nam nešto o vrijednostima i koristima meda za čovjeka?

– Prirodni pčelinji med ima višestruko korisne tvari u sebi koje su dobre za normalno funkcionisanje organizma. Pravi med sadrži organske kiseline, mikroelemente, kalijum, fosfor, magnezijum, hlor, natrijum, sumpor, jod, gvožđe, kobalt, bakar, cink, aminokiseline te enzime neophodne za razmjenu materija u ćelijama diastaze, katalaze i slično.

  • Ima li lažnih medova na našem tržištu i kako to spriječiti i radi li država uopće išta po tom pitanju?

– Meda sumnjivog kvaliteta ima jako puno. Skoro 100 posto meda u ugostiteljskim objektima nije med i vlasnici ne žele da kupuju pravi med jer im je lažni med daleko jeftiniji. Također, pored puteva se prodaje jako mnogo meda koji sigurno nije ni pravi, niti kvalitetan. Ista situacija je i na pijacama. Inspekcije su zadužene za kontrolu kvalitete meda, međutim, rezultati suzbijanja prodaje lažnog meda ne daju prave rezultate.

  • Šta po vašem viđenju očekuje pčelare u BiH kada je u pitanju odnos države prema pčelarstvu i kako vidite budućnost pčelarstva u BiH?

– Pčelarstvo u BiH ima ogroman potencijal, međutim, niti država niti sami pčelari proizvođači ne prilaze ovoj grani strateški. Još vlada mišljenje kod pčelara da svoj med treba da prodaju na vratima, a ne na tržištu. S druge strane, država nema jasan stav i potiče nesistemsko rješenje koje u konačnici neće uticati na brži i kvalitetniji razvoj pčelarstva. Razvoju pčelarstva treba prići na potpuno neki novi način.

  • Kako se vrši provjera i kontrola kvalitete meda i da li ste učestvovali na takmičenjima?

– Med je samo jedan artikl koji Apimed prodaje, a to je otprilike oko 50 tona meda i 200 tona voća prerađenog u sokove. Uglavnom sve plasiramo na domaćem tržištu. Vrlo malo van BiH. Svi naši proizvodi se kontrolišu implementacijom HACCP-a. Sve neregularnosti možemo otkriti i spriječiti da loš proizvod završi na tržištu. Apimed je na raznim takmičenjima osvajao zlatne i srebrene medalje za kvalitet. Posljednja nagrda dolazi iz Slovenije za livadski med.

  • Koja je najvažnija lekcija koju ste naučili tokom dosadašnjeg rada?

– Voditi biznis u BiH, posebno iz sektora prehrambene industrije, je vrlo zahtjevno jer nam je tržište preplavljeno takvim proizvodima iz susjednih zemalja. Međutim, najvažnije je da proizvod ima kvalitet i da nakon prve prodaje zadržite kupca. Godinama ime brenda se gradi i prodaja kasnije postaje lakša. Kvalitet na prvom mjestu, a zatim ostalo. Veoma je bitno da se sarađuje sa kupcima koji su redovne platiše jer danas je mnogo firmi koje ne plaćaju proizvode i nude kompenzacije. Bolje je manje prodavati, a naplatiti, nego praviti veći promet i nakon toga ne moći to kvalitetno naplatiti. To su naša iskustva.

Izvor: Al Jazeera