Oguglali i na štap i na šargarepu

Piše: Mladen Mirosavljević

Sudeći po onome što se trenutno događa na bh. političkoj sceni, vidljivo je da stiže vrela politička jesen, a posljedice sadašnjih zbivanja direktno će se, između ostalog, odraziti i na rezultate lokalnih izbora.

Ko bi još samo prije par mjeseci mogao prognozirati da će pozicija predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika postati čvršća nego ikada, a pompezno najavljivano procesuiranje u Tužilaštvu BiH biti zaboravljeno i teško zamislivo.

Već odavno su bh. političari oguglali i na štap i na šargarepu, tako da zajedničko saopštenje ambasadorke SAD-a u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack i šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH ambasadora Lars-Gunnara Wigemarka da bi „događaji u sljedećih nekoliko dana mogli imati dalekosežne posljedice na prosperitet i bezbjednost zemlje tokom narednih deset godina“, a da se osiguravanje pozitivnog odgovora na zahtjev BiH za članstvo u EU u skorije vrijeme rapidno smanjuje, već sutradan se našlo u zapećku vijesti o objavljivanju popisa stanovnika u BiH, koji ne priznaje RS i sastanka kolektivnog šefa države sa Angelom Merkel.

I dok ambasadori oštrim i, diplomatski neuvijenim tonom, prijeteći štapom, saopštavaju da BiH treba da prihvati adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koju su nedavno ispregovarali BiH i EU i da bez ove adaptacije – koja treba da donese dobrobiti građanima BiH nema garancije da će BiH prijeći u novu fazu pristupanja Evropskoj uniji, njemačka kancelarka je pružila šargarepu.

Nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH u Berlinu, ona je poručila da je Bosna i Hercegovina napravila veliki napredak na putu ka evropskim integracijama, te ponudila svu moguću pomoć svoje zemlje.

„BiH je Evropskoj komisiji poslala zahtjev za pristup Evropskoj uniji, koja ga je prihvatila i treba ga proslijediti, a to zavisi od ispunjavanja uslova koji će uslijediti“, kazala je njemačka kancelarka, navodeći u tom kontekstu neophodne ekonomske reforme, mehanizam koordinacije i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Brojne reforme

A bez ovog važnog koraka prema Evropi, doći će do daljnjih zastoja u važnim investicijama koje su poticaj budućeg prosperiteta BiH, tvrde pomenuti ambasadori.

To što je opštepoznato, pa i onima koji BiH hvale, da ona nije ispunila nijedan briselski zadatak u ovom trenutku je očito nevažno. Recimo, iako je od donošenja Reformske agende, u kojoj su sadržane brojne reforme – od smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, jačanja fiskalnog sistema, politike zapošljavanja u javnom sektoru, do unaprjeđenja poslovne klime i konkurentnosti i brojnih drugih, prošla već godina, realizovano je nešto više od trećine.

Umjesto rješavanja bitnih odredbi iz Agende, svjedoci smo ovih dana, približavanjem lokalnih izbora, novih zapošljavanja u javnom sektoru na što direktno utiču političke stranke, a o poslovnoj klimi je suvišno trošiti riječi. A da i ne spominjemo suzbijanje kriminala, korupcije i čuveni „strukturalni dijalog“ u oblasti pravosuđa koji više niko i ne pominje.

Zamislite kako tek sve te rogobatne jezičke konstrukcije zvuče građanima ove zemlje, a da ne govorimo o besmislenosti njihovog prevođenja na druge jezike i razumijevanju njihove suštine.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, mehanizam koordinacije za koji niko i ne saopštava šta je u njemu, ustvari sporno, pa da se i poslije višemjesečnih konsultacija ne može usvojiti, objavljivanje popisa stanovnika i mnoga druga neriješena pitanja za sada su možda i manje bitna od činjenice da je trenutno, i ne samo trenutno, mnogo bitnije to što su ta neriješena pitanja izazvala duboku krizu unutar BiH.

I dok u Federaciji BiH smatraju da sve to pokazuje nužnost ustavnih reformi i preustroj države, u Republici Srpskoj sve više jačaju separatističke tendencije, a vladajuća koalicija je potpuno revitalizovala svoju poziciju na političkoj sceni dok se opozicija našla u potpunoj defanzivi, ili je na istom fonu sa pozicijom.

„Iz ovoga smo vidjeli sve i još jednom se potvrdila ta arogancija međunarodnog faktora i domaćih političkih faktora u Sarajevu koji su nastojali da na ovaj način ignorišu Republiku Srpsku“, ocijenio je situaciju Milorad Dodik.

Zanimljiva rasprava

Poslije svega nejasno je na čemu svoj optimizam zasniva predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović koji vjeruje da će, uz neka osporavanja pred izbore, svi bitni problemi s kojima se BiH suočava biti riješeni u narednih godinu dana.

„Mislim da ćemo mi, sve bitne probleme s kojima se BiH suočava, riješiti u narednih godinu dana. Može biti nekih usporavanja sada pred općinske izbore, ali sam uvjeren da će 2017. biti posebno dobra godina za BiH“, kazao je novinarima u Sarajevu Izetbegović.

Ili Izetbegović, zaista, nema uvida u situaciju u Republici Srpskoj, ili suviše vjeruje u moć međunarodnih centara moći da nametnu zacrtana rješenja u BiH, ili je nešto treće po srijedi. Približavanjem opštih izbora, slijedeća godina će biti jedna od najgorih u BiH, šta god da se dogodilo.

U Republici Srpskoj postoji opšti konsenzus i oko popisa stanovnika i oko Sporazuma o o stabilizaciji i pridruživanju, a entitetska opozicija koja učestvuje u vlasti na nivou BiH se pokazala bezidejnom, bez koncepta i vizije igrajući igru koju joj nameće Milorad Dodik.

Time je pokazala da između nje i pozicije koju predvodi Dodik i nema razlike, osim narativnog karaktera, i da se sva priča i jednih i drugih svodi na zaštitu nacionalnih interesa, ali bez jasnog koncepta i vizije kako to raditi, osim na dobrobit svog entiteta i na dobrobit svih u BiH.

U svemu se do sada pokazalo i da je teško održiv sistem u kojem je u entitetu dominantna jedna politička grupacija, a na nivou BiH, iz tog entiteta, je dominantna druga politička grupacija. Ko god da je forsirao takav koncept nije ništa postigao osim što će to oslabiti opoziciju u RS, pogotovo pred predstojeće izbore.

Zbog toga bi bila i zanimljiva rasprava šta u BiH znače dogovori, usaglašavanje i konsenzusi oko najvažnijih pitanja za državu, ako ignorišete činjenicu da jedan entitet ima drugačije viđenje, mišljenje i stav oko tih pitanja.

Da li je to nebitno, da li se to može ignorisati prijeteći štapom i kreditom MMF-a ili će se prijeći na golu silu? Za sada se pokazuje da takva politika vodi u pat-poziciju i nacionalnu homogenizaciju umjesto u EU ili NATO integracije, oko čega takođe postoji nesaglasnost na nivou BiH.

Ono što je najžalosnije je da su suštinska pitanja kao što je stvarni život, ekonomija, kriminal i korupcija gurnuta u neki deseti plan i niko ih više i ne pominje. Jedino oko ignorisanja tih pitanja postoji opšteprećutni konsenzus na nivou BiH svih ključnih političkih aktera.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere

Izvor: Al Jazeera