Okvirni dogovor SDA, DF-a i HDZ-a BiH o saradnji

Lideri Stranke demokratske akcije, Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i Demokratske fronte obavijestili su u utorak u Sarajevu novinare, nakon prvog dijela zajedničkog sastanka, da su postigli okvirni sporazum o djelovanju u formiranju vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini.

Konačni dogovor do utorka navečer nije potpisan, što bi se trebalo desiti u srijedu nakon usaglašavanje detalja, javljaju bh. agencije.

Dokument pod naslovom “Programska načela stranaka i koalicija za uspostavu i djelovanje vlasti u Bosni i Hercegovini” sadrži deset tačaka, a usaglašavanje o detaljima tek slijedi, kazao je novinarima predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

“Time kanimo poslati poruku da smo spremni ići u provedbu rezultata [općih oktobarskih izbora], čime bi Bosnu i Hercegovinu pokrenuli u pravom smjeru”, kazao je Čović.

Ovaj sporazum tri stranke je definirao deset segmenta na kojima će buduća vlast raditi, a to su Ustav i Izborni zakon Bosne i Hercegovine, euroatlantske integracije, vladavina prava, ekonomsko-socijalne reforme, infrastrukturni projekti, osiguranje ravnopravnosti naroda i građana i očuvanje nacionalnog identiteta, prava branioca, održiv povratak, otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda i konkretne mjere, plan i rokovi realizacije.

Najavljeno je da će stranke koje žele činiti vlast na svim nivoima u Bosni i Hercegovini pokušati sastaviti ovaj dokument vezujući ih za navedenih deset tačaka te je izraženo uvjerenje da će to biti urađeno u utorak ili srijedu.

Ključna pitanja

Prema ovom dogovoru, sve hrvatske pozicije pripast će HDZ-u BiH.

Predsjednik DF-a Željko Komšić je kazao kako je bitno da se vlast formira što prije, a uvjeti za njenu uspostavu su se već stekli, prije svega na državnom nivou, a i na nivou kantona i entiteta Federacija Bosne i Hercegovine to se može učiniti brzo.

Istakao je kako DF neće tražiti “niti jednu hrvatsku ili bošnjačku ministarsku poziciju” na bilo kojem nivou vlasti i kako je jasno da u novoj koaliciji niko nikoga neće pokušati prevariti.

Zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović rekao je kako postoji spremnost da se brzo rješavaju ključna pitanja poput mehanizma koordinacije odnosa s Evropskom unijom, knjiženja nepokretne vojne imovine, kao preduvjet daljeg približavanja NATO-u, te smanjenja stope poreza na dodanu vrijednost, kako bi se olakšalo poslovanje u državi.

Dokument, koga su načelno dogovorili Čović, Izetbegović i Komšić, definira načine rješavanja ekonomskih pitanja, napredovanja ka evropskim integracijama, upravljanja javnim finansijama ali i provedbe odluke ustavnih sudova entiteta i države što je, naprimjer, značajno zbog potrebe donošenja novog statuta grada Mostara i utvrđivanja izbornih pravila za taj grad.

Dokument predviđa i izmjene postojećeg Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, čiji je cilj osigurati kompletno poštivanje izborne volje građana.

Na inzistiranje HDZ-a BiH, prema dostupnim informacijama agencije Hina, uvrštena je i odrednica o zaštiti nacionalnog identiteta, odnosno kulture, jezika, obrazovanja i prava informiranja na maternjem jeziku, što uključuje i formulaciju o omogućavanju informiranja na maternjem jeziku u okviru javnog radio-televizijskog servisa.

HDZ BiH, SDA i DF u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije, koji ima 98 zastupničkih mjesta, imaju komotnu većinu, koju čini 55 zastupnika, dok u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imaju 19 od 42 zastupnika.

Kako će izgledati vladajuća koalicija na državnom nivou još nije sasvim jasno.

Izetbegović i Komšić žele savezništvo s blokom stranaka iz bh. entiteta Republika Srpska pod nazivom Savez za promjene, koji predvodi Srpska demokratska stranka, a u njemu je i Partija demokratskog progresa, na čijem je čelu novi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić.

Ova grupa stranaka prošle sedmice je također postigla dogovor o postizbornom savezništvu, no tome se protivi Čović, koji preferira koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, kao relativnim pobjednikom proteklih izbora kada se analiziraju glasovi birača s područja RS-a.

Čović je u utorak kazao kako je za njega i dalje “sve legitimno i sve legalno”, no pritom valja prepoznati partnere koji mogu doprinijeti brzoj uspostavi vlasti.

“Puno elemenata je još ranjivo”, ostao je neodređen Čović, dodajući tek kako bi mu bilo logično da se vlast formira od nižih ka višim nivoima.

“Ja ću učiniti sve da do kraja godine imamo vlast, ili barem mandatare [vlada] na svim razinama, a pretpostavljamo da će do tada i Narodna skupština RS-a završiti svoj posao, a mi ćemo taj proces pratiti.”

Lider HDZ-a BiH je potvrdio kako s Dodikom i dalje redovno razgovara, ali da između njih dvojice “ne postoji nikakav ‘deal'”.

“Niko nikome ništa neće blokirati, niti nametati”, bio je Izetbegovićev komentar, dodajući kako sporazum s HDZ-om BiH neće biti u koliziji s onim potpisanim sa Savezom za promjene u RS-u.

EU i NATO ispred Rusije

Na pitanje o upozorenjima EU-a upućenim Rusiji zbog njena pokušaja da utječe na države na Balkanu i zaustavi ih na putu ka EU i NATO-u, Komšić je odgovorio kako lično nema nikakvih dvojbi da Bosna i Hercegovina pripada euroatlantskoj porodici naroda.

“Sve ono što nas vodi nazad i vraća u pravcu koji nije prirodan nije dobro za Bosnu i Hercegovinu”, kazao je on, dodajući kako je jasan pokušaj Rusije da pojača svoj utjecaj na Balkanu.

“Ako ćemo birati, a to može biti teška odluka, nikad ne bih imao dvojbe šta učiniti – to je EU i NATO”, izjavio je Komšić.

Izetbegović je kazao kako tu ni za njega nema dvojbe, jer je članstvo u NATO-u odavno usvojeno opredjeljenje Bosne i Hercegovine, baš kao i članstvo u EU.

“Jasno je gdje mi pripadamo i kuda smo krenuli i nećemo pitati Rusiju”, kazao je Izetbegović.

Čović je kazao kako je čuvanje interesa Bosne i Hercegovine za njega temeljna zadaća, a euroatlantske integracije najvažniji cilj.

Izvor: Al Jazeera i agencije