Opasne montaže kruže internetom u vrijeme katastrofa

Piše: Mario Pejović

Zamislite da se u nekoj svjetskoj metropoli dogodio napad u kojem su ubijene stotine ljudi. Zamislite onda da se narednog dana probudite i da na društvenim mrežama vidite fotografiju napadača, a na fotografiji ste upravo vi.

Takva situacija se desila kanadskom Sikhu Veerenderu Jubbalu, čiji “selfie” iPadom u kupatilu je neko digitalno obradio da izgleda da je opasan prslukom napunjenim eksplozivom dok u ruci drži primjerak Kur'ana, uz poruku da se radi o jednom od napadača u Parizu, u kojem je ubijeno 129 ljudi, a ranjeno više od 350.

Jubbalov slučaj je samo jedan od mnogih primjera fotomontaža koje preplave društvene mreže nakon velikih napada, katastrofa i nesreća. Neke su relativno bezlazene, od “skupova podrške” određenim gradovima i zemljama, do “bijesne grupe ljudi” koji protestiraju protiv ovog ili onog, do montaža koje potencijalno mogu izazvati bijes i odmazdu protiv nedužnih osoba.

Dr. Ivo Lučić, bivši pomoćnik direktora Hrvatske izvještajne službe Republike Hrvatske, navodi da su takve fotomontaže dio virtualnog ratovanja i vid psihološke borbe.

Za razliku od prošlih vremena, kada se takvi oblici rata vodili putem primitivnijih formi, razvojem komunikacijskih formi u vidu raznih društvenih mreža i interneta svako od kuće može napraviti fotomontažu i plasirati dezinformaciju.

Takve manipulacije fotografijama i videosnimcima su mač sa dvije oštrice za obavještajne agencije, kazao je Lučić.

Sa jedne strane, obavještajcima je zbog velikog broja takvih dezinformacija teško razlučiti šta je tačno i bitno od onog što je nevažno i lažno, a sa druge strane takvi potezi nude čitav niz informacija i spoznaja do kojih sami možda i ne bi došli.

Socijalni psiholog i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Saša Drače ističe da je u općem slučaju teško utvrditi zašto se prave i plasiraju takve montaže, te da su brojni razlozi, od bazične, političke manipulacije, kojim se mogu služiti političke stranke, vlade i organizacije do toga da su uzrok najjeftinije šale.

Senzacija i pozornost

Ono što je sigurno jeste da napadi, katastrofe i nesreće izazivaju senzaciju i skreću pozornost, što je odlična prilika za manipulacije, “a ako neko želi da manipulira, uvijek će naći publiku”.

Dobar primjer za manipulaciju masama se može vidjeti i u slučaju aktuelne izbjegličke krize, ističe bivši pripadnik HIS-a.

“Zemlje koje imaju pozitivan stav spram izbjeglica i koje ih žele primiti ili im pomoći na neki način u medijima plasiraju snimke djece, uplakanih majki… Izazivaju osjećaje da se stanovništvo poveže sa njima.” Sa druge strane, kaže Lučić, zemlje koje imaju negativan stav koriste drugačiju propagandu, pa fokus stavljaju na zdrave muškarce, koje pokušavaju povezati sa opasnim elementima. Nerijetko se, kaže on, pronađu fotografije određenih izbjeglica u uniformama i sa oružjem, kako bi se bi se raširio strah od mogućih napada.

Te kampanje mogu dovesti do širenja rasizma, nacionalizma, ali i širenja panike, navode stručnjaci.

Ono što je najveći problem, ističe sociolog Drače, jeste to se većina ljudi ne trudi da provjeri informacije koje su im plasirane, što ide na ruku manipulatorima. “Većina ljudi nema ni vremena, ni želje ni resursa da provjeravaju plasirane informacije, što neki zloupotrebljavaju”.

On podsjeća na jednu od takozvanih heuristika u razmišljanju koja pokazuje da informacija plasirana u medijima za mnoge postaje istinom, bez obzira da li se radi o promociji nekog proizvoda ili dnevnopolitičkom dešavanju.

Oktrivanje montaža

Fotograf i grafičkih dizajner Esad Mulabegović napominje da postoji nekoliko jednostavnih načina koji mogu u velikom broju slučajeva otkriti da li se radi o montaži ili izvornoj fotografiji.

Osim slučajeva “traljavih” montaža u kojim ljudi na fotografijama lebde u zraku ili imaju neproporcionalne udove, glave im budu u neprirodnom položaju, ili boja kože ne bude ujednačena, uz malo truda se mogu otkriti i drugi primjeri.

Jedan od lakših način otkrivanja da li je neko “umontiran” jesu sjene, kaže Mulabegović. “Ako sve sjene na fotografiji ili videosnimku nisu u istom pravcu usmjerene, vrlo vjerovatno je da se radi o fotomontaži i manipulaciji snimkom”. Pored smjera, sjene svojom “gustoćom” mogu ukazati da se radi o montiranim snimcima. Ako su neke sjene “bljeđe” a druge tamnije, to također ukazuje da se radi o montaži.

Intenzitet boja također može biti pokazatelj da li je neko utjecao na fotografiju. Ako su neke boje intezivnije od drugih, odnosno ako “odskaču” od ostatka fotografije, to može biti pokazatelj da se radi o fotomontaži.

Prilikom montiranja snimka se podloga često zna kopirati i ubaciti u snimak više puta, tako da se uz malo pažnje može primijetiti da li se neki detalj ponavlja (buseni trave, lišće i slično). 

Osim “ubacivanja” određenih osoba na mjesta nesreća i napada, čest vid manipulacije je korištenje određene fotografije koja je snimljena ranije, kako bi prikazala “situaciju u datom trenutku”. Tako su nakon pariških napada korištene fotografije napravljene nakon napada na redakciju magazina Charlie Hebdo, u kojim su hiljade Parižani na velikim skupovima iskazivali solidarnost i podršku, ili su tokom turskih protesta korištene fotografije maratonaca za koje se tvrdilo da su učesnici marša na Trg Taksim.

Meta podaci

Mulabegović navodi da svaka fotografija ima meta podatke, koji daju informaciju kojim je uređajem snimak napravljen, kada je napravljen, a u slučajevima uključenog geotagginga, pokazuju i lokaciju gdje je ona napravljena, bez obzira koliko ona bila dijeljenja i kopirana. Čak i besplatni alati za pregled fotografija i videa, kao i online alati, pokazuju te informacije.

Naravno, dodatnim manipulacijama se može sakriti većina tih meta podataka, ali se datum zadnje obrade ne može prikriti, napominje Mulabegović, što može pokazati da li se radi o “svježoj” fotografiji ili se radi o starom snimku.

I na kraju, uvijek postoji opcija pretraživanja samih fotografija putem pretraživača kao što su Google Images i slično, koji mogu otkriti da li se ta fotografija pojavljivala prije, ili se na njoj nalazi osoba u nekim drugim situacijama, što može pokazati koliko je istina ono što mislimo da vidimo, kazao je fotograf.

Uvijek će postojati oni koji žele da manipuliraju ljudima, ističu stručnjaci. Samo je pitanje koliko ćemo im to olakšati.

Izvor: Al Jazeera