Opći izbori u Bosni i Hercegovini 7. oktobra

Na izborima 2014. za nešto više od 500 izbornih pozicija konkurisalo je 7.748 kandidata (EPA)

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine raspisala je opšte izbore za 2018. godinu, koji će biti održani 7. oktobra.

Predsednica CIK-a Irena Hadžiabdić pojasnila je da su izbori raspisani za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta entiteta Federacija BiH, Narodnu skupštinu entiteta Republika Srpska, predsjednika i potpredsjednika RS-a, te kantonalne skupštine.

Na biračkom spisku nalazi se 3.381.000 glasača, a izbori će koštati 8,5 miliona KM (otprilike 4,3 miliona evra), potvrdila je novinarima predsednica CIK-a.

Deo tih sredstava obezbedili su OEBS i Savet Evrope.

Kampanja počinje 7. septembra

Krajnji rok za registraciju birača iz inostranstva koji žele da iskoriste svoje biračko pravo i glasaju poštom jest 24. juli.

Jedina tehnička izmena koju je CIK uveo ove godine jest da će se zaokruživanje naziva stranaka i kandidata na glasačkim mestima obavljati plavim hemijskim olovkama, a po zatvaranju biračkih mesta svi upisi će se obavljati crvenim hemijskim olovkama.

“Na taj način pokušavamo spriječiti manipulacije i ‘dopisivanja’ glasačkih listića, čega je bilo ranije”, rekla je Hadžiabdić.

Izborna kampanja zvanično počinje 7. septembra i trajaće do 6. oktobra.

Na izborima 2014. za nešto više od 500 izbornih pozicija konkurisalo je 7.748 kandidata.

Izbori zakazani, a Izborni zakon još nije promijenjen

Izbori su raspisani uprkos činjenici da su neke od odredbi aktuelnog izbornog zakona stavljene van snage odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je još 2016. ocenio da tadašnja rešenja kojima je definisan način biranja zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nisu u skladu sa Ustavom.

Hadžiabdić je rekla da je postojeće stanje protivno stajalištima OEBS-a o načelima sprovođenja izbora, obavezujućim za sve članice te organizacije, kojima je utvrđeno da nije dopušteno menjati izborna pravila neposredno pre izbora, ali u slučaju Bosne i Hercegovine ovakvo stanje nije presedan, jer se slično zbivalo i ranije.

“Ako ne dođemo do zakonskih rješenja koja nedostaju, u ogromnom smo problemu”, rekla je Hadžiabdić.

Podsetila je da bi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine trebalo da radi do 7. septembra i do tada može da donosi zakone i njihove izmene.

Konačni rezultati do 7. novembra

CIK je po postojećem zakonu obavezan da objavi konačne izborne rezultate do 7. novembra, a tada počinju da teku rokovi za konstituisanje izabranih tela vlasti, ali ako se oni ne ispoštuju, ne postoje nikakve sankcije.

U svakom slučaju, kako je istakla Hadžiabdić, krajnji rok da se “nešto riješi” je mart 2019, jer bi nakon toga nastupila totalna finansijska blokada u Federaciji BiH s obzirom na činjenicu da u tom entitetu ne bi bilo mehanizma za donošenje budžeta.

Ako se donosioci odluka i bez formalnog donošenja izmena Izbornog zakona dogovore o određivanju broja poslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, opcija je i da se to prepusti CIK-u, koji može da donosi podzakonske akte, ali Hadžiabdić je upozorila da bi to značilo preglasavanje unutar ovog tela s obzirom na različita tumačenja bi li osnova za izbor poslanika bio popis stanovništva iz 1991. ili, pak, onaj iz 2013. godine.

Hadžiabdić je rekla da ostaje i opcija intervencije međunarodne zajednice, ali istakla je da ne veruje u tu mogućnost.

Izvor: Agencije