OPEC bez dogovora o zamrzavanju proizvodnje nafte

Ministri zemalja proizvođača nafte (OPEC) zatražili su dodatno vrijeme za dogovor o smanjenju proizvodnje i stabilizaciji cijena tog energenta, odlučeno je nakon sastanka u Dohi.

U glavnom gradu Katara 15 zemalja članica i nečlanica OPEC-a je raspravljalo o zamrzavanju proizvodnje nafte na siječanjskoj razini kako bi se stabilizirale cijene.

Najveći problem bio je nedolazak iranskog predstavnika čija zemlja želi povećati proizvodnju. 

Jedan od najvažnijih sastanaka na globalnoj razini, o kojem je ovisilo i po kojoj cijeni će se kupovati gorivo, održan je u nedjelju.

Petnaest zemalja članica OPEC-a i nečlanica raspravljalo je o tome hoće li ili ne zamrznuti proizvodnju nafte na siječanjskoj razini i na taj način pokušati stabilizirati cijene.

Najveća prepreka za postizanje dogovora su Saudijska Arabija i Iran.

Predstavnik službenog Teherana nije se pojavio na sastanku, a Saudijska Arabija do sada je inzistirala na tome da bez Irana nema dogovora.

Rijad protiv iranskog povećanja proizvodnje

Ovo je bio nastavak sastanka iz veljače, koji je također održan u Kataru, kada su Saudijska Arabija, Venecuela, Rusija i Katar dogovorili prijedlog o zamrzavanju proizvodnje nafte na razini iz siječnja.

Tada je cijena bila ispod 30 dolara za barel, nešto što je proračune svih zemalja proizvođača nafte itekako pogodilo. Morale su značajno srezati potrošnju.

“Bit ovog sastanka je zapravo da se taj dogovor i potvrdi, da ga potpišu i kažu: Da, pristajemo na zamrzavanje proizvodnje. Sastanak i dalje traje. Kuvajtski ministar, koji predsjedava sastankom, rekao je kako se nada da će dogovor biti postignut. Saudijci jesu kazali da neće pristati na zamrzavanje ako to ne učine i svi ostali. No, ako su spekulacije da će dogovor biti postignut točne, to može značiti da su Saudijci popustili i da se neće buniti zbog iranskog povećanja proizvodnje”, izvjestio je ranije reporter Al Jazeere Bernard Smith.

Cijena nafte je od sredine 2014. godine izgubila više od 70 posto vrijednosti. Sa 115 dolara u jednom trenutku spustila se na 26 dolara po barelu.

U petak, posljednji dan trgovanja na burzi, cijena je iznosila oko 43 dolara.

Veliki deficiti

Ovako niska cijena, može se reći, dobra je za građane, no za zemlje proizvođače je izuzetno loša, budući da su njihovi proračuni ovisni o prihodima od crnog zlata.

Sada svi traže načine da svoju ekonomiju okrenu novim izazovima jer su mnoge zemlje zabilježile goleme proračunske deficite i pad BDP-a.

Prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Saudijska Arabija ove će godine zabilježiti ekonomski rast od svega 1,2 posto. Usporedbe radi 2014. on je iznosio 3,4 posto.

Ujedinjeni Arapski Emirati 2.4 posto. Rusija se oporavlja nakon prošlogodišnjeg pada BDP-a od 2,4 posto, no i ove će godine ostati u minusu sa 1,3 posto.

Azerbajdžan očekuje oštar pad ekonomije od tri posto naspram 1,1 posto prošle godine.

Izvor: Al Jazeera i agencije