Opsežni radovi na hramu Sv. Save u Beogradu

Hram Svetog Save u Beogradu ubraja se među najveće hrišćanske crkve na svijetu. Ispod te impozantne građevine konačne obrise polako dobija i podzemna crkva Svetog Kneza Lazara.

Ideja začeta prije 120 godina, na kojoj se i dalje radi. Hram Sv. Save, posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, koristi se za bogosluženje, iako fini radovi nisu završeni. Ali, ispod hrama nalazi se još jedna crkva, koja bi trebala biti prvi završeni dio bogomolje.

“Kripta je postojala i u projektu Aleksandra Deroka i Bogdana Nestorovića. Međutim, kripta je postojala u dve etaže. To je bilo preambiciozno pre Drugog svetskog rata, tako da je kripta preprojektovana sa istim sadržajima, ali na jednoj podzemnoj etaži”, izjavio je Vojislav Milovanović, protoneimar tog hrama.

Uprkos pojednostavljenom projektu, pothvat gradnje nije bio lak. Podzemna crkva zauzimat će površinu od približno 1.800 kvadratnih metara.

Zemni ostaci srpskih patrijarha

“Trenutno hodam na sedam metara ispod zemlje. Iznad mene je hram Sv. Save, a iz ovog prostora je, da bi bila napravljena zagrobna crkva Sv. Kneza Lazara, izneseno 17.500 kubika zemlje. Ovaj prostor će biti korišćen i za koncerte duhovne muzike, ali i bogosluženja. Između ostalog, ovo je i kripta u koju će biti pohranjivani zemni ostaci srpskih patrijarha”, izvještava iz Beograda reporter Al Jazeere Dušan Hadži Nikolić.

A upravo sahranjivanje patrijarha, kao nasljednika Sv. Save na čelu Srpske pravoslavne crkve, u još nedovršenom dijelu čini kriptu najvažnijim prostorom grobne crkve, kažu u hramu. Pravoslavni vjernici u Srbiji vole porediti hram Sv. Save s hramom Hrista Spasitelja u Moskvi, dvije crkve koje po veličini dijele prvo i drugo mjesto u pravoslavnom svijetu.

“Prostor kripte je isto tako dobro uređen u hramu Hrista Spasitelja i neke obrise imamo u odnosu na hram Hrista Spasa, ali i veliki hram svakako u tom srpsko-vizantijskom stilu kojim je građen, on će imati neke obrise koje je imao pre svega hram Svete Sofije u Carigradu, a onda i hram Hrista spasitelja u Moskvi i, naravno, mnogi drugi hramovi”, kaže Radivoje Panić, starješina hrama.

Građevinari kažu da se grubi radovi polako završavaju. Sada je na redu duhovni ambijent prostora.

Tek za 40 godina

“Sve što je u građevinskom delu gradnje hrama Sv. Save, sve je to bilo zanimljivo za građevinarstvo, za istoriju, međutim, to se više neće videti, videće se samo ono što je na površini, a to će biti mozaik”, govori Milovanović.

Planirano je da mozaik pokrije površinu čak 1,5 hektara, odnosno 1.500 metara kvadratnih, a uključit će i kupolu i zidove.

“Koliko smo mi istraživali i saznali, nije nam poznato da je i u jednom hramu izvedena tako velika količina mozaika, pravoslavnom hramu. Nismo sigurni i teško je doći do podataka, na primer, koliki je mozaik u katedrali Sv. Petra u Rimu. Njega tamo ima puno, ali tamo ima mnogo više kamena nego mozaika”, rekla je Dubravka Pauča Matović, odgovorna projektantica hrama.

Nakon podzemne crkve, bit će nastavljeni i radovi na ostatku hrama. Prema riječima glavne projektantice, cijeli posao bi mogao biti gotov tek za 40 godina. No, ni taj period nije konačan.

Izvor: Al Jazeera