Osnivanje gradova-država u Hondurasu

Honduras, koji ima blizu osam miliona stanovnika, smatra se jednom od najopasnijih država na svijetu za svoje žitelje (EPA)

Vlada Hondurasa odlučila je dopustiti osnivanje privatnih gradova-država na svojoj teritoriji, što se smatra očajničkim potezom centralnoameričke države u kojoj vladaju droga, nasilje i korupcija, piše njemački list Suddeutsche Zeitung.

U Hondurasu, državi s najvećom stopom ubistava na svijetu, privatnici bi trebali uskoro osnovati tri nova grada, s vlastitim zakonima, sudovima i policijom.

Vlada je ovih dana potpisala odgovarajuću dozvolu, za šest mjeseci trebala bi početi gradnja gradova, pri čemu se očekuje otvaranje više od 200.000 radnih mjesta.

Honduras, koji ima blizu osam miliona stanovnika, smatra se jednom od najopasnijih država na svijetu za svoje žitelje.

Korupcija, trgovina drogom i nasilje svakodnevica su u većem dijelu njegove teritorije. Policija se ne usuđuje kročiti u neka područja ili sarađuje s uličnim bandama.

Broj ubistava u Hondurasu 2011. je premašio cifru preko 6.300, za razliku od godinu ranije kad je iznosio blizu 6.000.

Skoro 96 posto ubistava žena nikad se ne razjasni.

Kolonijalno doba

Vlasti, koje ne pronalaze načina uvesti reda, odlučile su se dopustiti osnutak “Charter Cities”, gradova koji će imati vlastite vlade, zakone i policiju i čak će moći samostalno sklapati međunarodne sporazume o trgovini i uz to imati vlastitu useljeničku politiku.

Na čelu gradova-država bit će guverner, iznad kojega će biti nadzorni odbor. U početku će privatni ulagači određivati zakone, a demokratsko pravo suodlučivanja stanovnici bi trebali dobiti tek kasnije.

U gradovima će se morati poštovati ljudska prava i međunarodni propisi.

Projekt je, međutim, izazvao otpor stanovnika u blizini grada Puerto Castilla, koji ne žele svoje posjede prodati za nastanak novih gradova. Oni tvrde da su investitori “teroristi”.

„Investitori ulažu novac u ideju koja podsjeća na kolonijalno doba, kad je Honduras postao banana država“, izjavio je Oscar Cruz, ustavni pravnik koji je honduraškom Vrhovnom sudu uložio tužbu zbog projekta.

Izvor: Agencije