Otvoren obnovljeni Arhiv BiH, spaljen tokom protesta

U Depou 1 Arhiva BiH u kojoj se nalazila najstarija i najvažnija arhivska građa (Al Jazeera)

Piše: Ibrahim Sofić

Prazne police tek obnovljenog Arhiva Bosne i Hercegovine spremne su za čuvanje historijske građe ove države i svjedočanstava njenog hiljadugodišnjeg postojanja.

Tokom nasilnih nemira u glavnom gradu BiH Sarajevu 7. februara ove godine, prostorije ove državne institucije su izgorjele. No, uz pomoć državne Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA), prostorije Arhiva su obnovljene i danas svečano otvorene.

Dio arhivske građe čeka na hodniku, umotan u najlon, na svoj smještaj u obnovljene prostorije.

Tokom današnje svečanosti, direktor Arhiva BiH Dušan Vržina istakao je kako će najveći dio građe koji je bio oštećen ili je smatran uništenim ipak biti spašen. Ta građa odnosi se na vrijeme kada je BiH bila u sklopu Osmanskog carstva, Austrougarske i Kraljevine Jugoslavije.

„Odmah nakon požara 7. februara, još dok su se dimile prostorije Arhiva, predstavnici TIKA-e su došli i ponudili da pomognu u onim segmentima za koje smatramo da su najpotrebniji i velika im hvala na tome, kao i svim onim državama koje su bile uz nas“, istakao je Vržina.

Dodao je kako će Arhiv BiH i TIKA i dalje surađivati na zaštiti historijskog blaga BiH.

Direktor Arhiva je kazao kako ova institucija čeka odobrenje sredstava iz rezervi Vijeća ministara BiH kako bi se restauracija i obnova građe nastavila.

Nije jedini projekat saradnje

Riječima: „Poznato je da onaj narod koji nema prošlost, nema ni budućnost“, svoje obraćanje prisutnima počeo je zamjenik direktora TIKA-e Ali Maskan.

„Ova arhiva nije samo bitna za sve stanovnike BiH, već i za Tursku jer ove dvije države dijele dio historije. Također je bitno i za dalje odnose ovih država“, kazao je.

Tokom otvaranja Arhiva BiH, istaknuto je kako ovo nije jedini projekat u kojem državna turska agencija učestvuje i djeluje u BiH kada je riječ o očuvanju povijesnih objekata. Između ostalih, izdvojena je obnova Mosta Mehmed-Paše Sokolovića u Višegradu, Ferhadija džamije u Banjoj Luci, kao i Careve džamije u Sarajevu.

Cihad Erginay, ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini, dodao je kako su njegova država i TIKA također bile angažirane na obnovi muzeja Franjevačkog samostana.

„Čim smo saznali šta se desilo Arhivu BiH, željeli smo preko TIKA-e da pomognemo, a to nam je omogućio član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Želja nam je da u budućnosti sarađujemo, ali i da ovakve intervencije ne budu potrebne“, kazao je Erginay.


Presijecanje vrpce

Predstavnicima Turske, TIKA-e i medija danas sa obratio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Izetbegović koji je podcrtao stalnu saradnju dvije države, te zahvalio Turskoj na pomoći pri obnovi Arhiva.

„Izvukli smo važne pouke iz februarskih dešavanja kada se ponovo pokazao onaj sarajevski duh koji krasi stanovnike ovog grada koji su se distancirali od onih koji su zapalili Arhiv BiH“, dodao je.

Brojne države pomogle

U požaru 7. februara zapaljena je zgrada Predsjedništva BiH u čijem sklopu se nalazi i Arhiv ove države još od svog osnivanja 1947. godine.

Pored razbijenog inventara ustanove i prozora na zgradi, došlo je do požara u Depou 1, prostoriji u kojoj se nalazila najstarija i najvažnija arhivska građa – od otomanskog perioda do kraja Drugog svjetskog rata.

Arhiv je naveo kako se tu čuvala Zbirka poklona i otkupa, Zbirka personalnih dosjea, tek preuzeti fond Doma za ljudska prava BiH u kojem je 40.000 dosjea, zatim mikrofilmovi iz raznih arhiva, te kopije iz bečkih arhiva.

Također, tu se nalazila i dokumentacija Komisije za utvrđivanje ratnih zločina iz Drugog svjetskog rata, arhiv koji se odnosi na Višu sudačko-šerijatsku školu u BiH, građa iz perioda Kraljevske banske uprave Drinske Banovine i NDH…

Građa Arhiva BiH bila je smještena na četiri lokacije (Predsjedništvo, Vlada, Parlament, Sud), no najvrjednija građa, od približno 30 fondova, upravo se nalazila u Depou 1.

Građa je bila oštećena i uništena vatrom od požara, ali i vodom kojom se gasila vatrena stihija. U prvom mahu navođeno je kako je sav ili veći dio arhivskog materijala uništen, no poslije je utvrđeno, kako je to danas potvrdio direktor Arhiva BiH, da se veći dio može obnoviti.

Danima poslije požara, registri, arhivske kutije, stare knjige i nebrojene stranice raznih dokumenata nalazili su po hodnicima i drugim sobama zgrade Predsjedništva BiH. Sa maskama na licu i rukavicama zaposlenici Arhiva borili su se da identificiraju šta se spasiti da, a pristup tom zadatku bio im je omogućen tek tri dana nakon vatre i vode.

Pored Turske, pri spašavanju i restauracije svjedočanstava o historijskim dešavanjima u BiH pomagale su i razne druge države, poput Češke, Hrvatske, Italije, Slovenije, Švedske.

Izvor: Al Jazeera