Otvorena četvrta džamija u Hrvatskoj

Ako trend odlazaka iz Bosne i Hercegovine bude nastavljen, u nekim džematima doći će do obustavljanja vjerskih aktivnosti (Ilustracija)

Svečano je u nedjelju u džematu Bogovolja u Karlovačkoj županiji otvorena džamija, nakon Zagreba, Rijeke i Gunje četvrta u Hrvatskoj, a čast da za njeno otvorenje dobije ključeve imao je vjernik iz Bogovolje Smajlo Hasanović, prenosi Hina.

Na svečanosti su bili mnogi visoki uzvanici Islamske zajednice u Hrvatskoj, predstavnici diplomatskog zbora u Zagrebu i iz BiH, Turske, Irana i Indonezije, te predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti Karlovačke županije i Unsko-sanskog kantona u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija dr. Aziz ef. Hasanović rekao je da je ključ za otvorenje džamije dobio hadžija Smajlo jer predstavlja sve one vjernike koji su se od 2003. godine, početka gradnje džamije u Bogovolji, najviše davali za podizanje „tog duhovno-kulturnog centra okrenutog životu s raznim pratećim sadržajima“.

Pri tom je rekao da „ljudi grade džamije, a džamije grade ljude“, te je izrekao i opomenu „da džamije koje gradite mogu biti svjedok za vas i svjedok protiv vas“, ovisno o tome kako se konzumira sve ono što Bog za vjernike propisuje, kao „vjeru, odgoj, obrazovanje i razne vrste prevencija“.  

Mjesto susreta različitih vjera i različitih kultura

Muftija Hasanović rekao je da dobija pitanja kako je Islamskoj zajednici u Hrvatskoj uspjelo da na ratištima u svijetu nema njihovih pripadnika, te da im on odgovara kako se „to postiže programima preveniranja zastranjivanja“, te je hrvatske džamije i islamske centre nazvao „mjestima susreta različitih vjera i različitih kultura“.

Hasanovićev smatra da je u Hrvatskoj termin „suživot“ nadiđen, da muslimani u Hrvatskoj uz sve ostale konfesije „jednostavno žive život“, svojim su pohvalama saradnje i tolerancije potvrdili svojim govorima i čestitkama redom svi prisutni političari, župan Damir Jelić i po nekoliko gradonačelnika i načelnika različitih svjetonazora, kako iz Karlovačke županije tako i iz Unsko-sanskog kantona u BiH. Pri tom je Hasanović istaknuo da svi vjernici, „iz uvjerenja svoje vjere znaju da svi služimo jednom Bogu, Bogu koji govori svojim božanskim govorom“, te je istaknuo i jedan detalj, da je u islamskom hramu govorila i načelnica Općine Cetingrad Marina Kalić.

„Ona nije muslimanka, a ta se prilika da govori u hramu rijetko pruža i muslimankama, to je nemoguće, a ovdje je to moguće, jer je takav ambijent, takvo ozračje, takva saradnja, u kojoj se dijeli i dobro i zlo“, istaknuo je muftija Hasanović.

Hasanović je poželio da uz vjersko džamija u Bogovolji dobije i šire društveno značenje za 80 vjerničkih porodica ili oko 400 vjernika, ali i za dvije hiljade i više drugih građana općine Cetingrad kao mjesto za susrete i kulturne programe za ljude bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.

Uz četiri džamije, bogomolje s minaretom, građene iz temelja, u Hrvatskoj je ukupno 26 vjerskih objekata, bogomolja, ali većina je njih neadekvatna za kvalitetan vjerski život. U Hrvatskoj je po jednom vjersko objektu oko 2.500 muslimana, što je neki prosjek, jer se u drugim evropskim zemljama taj broj kreće od 650 u Grčkoj, do osam hiljada u Švedskoj. Sljedeće otvorenje bit će u Sisku, gdje se gradi islamski centar.

Glavni imam Međlisa Islamske zajednice Karlovac Admir efendija Muhić za džamiju u Bogovolji, u čiju je gradnju uloženo dva miliona kuna, rekao je da ima 350 kvadratnih metara, da su gradnju pomogli vjernici, okolne općine, županija i Mešihat IZ u Hrvatskoj.

Izvor: Agencije