Pad BDP-a još jedan minus za Hrvatsku

Hrvatski bruto društveni proizvod (BDP) pao je za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je Državni zavod za statistiku.

Hrvatska privreda minuse bilježi već četvrti kvartal zaredom.

Pored toga, u četvrtak je i kreditna agencija Fitch promijenila prognozu rejtinga Hrvatske iz stabilne u negativnu.

Hrvatski ministar finansija Slavko Linić kazao je kako je pad BDP-a “opasan”.

Linićev stav

Kako je iz Zagreba izvijestila reporterka Al Jazeere Ivana Brkić, Hrvatskoj nije pomogla ni turistička sezona.

Posljednji rast od 0,8 posto zabilježen je u trećem kvartalu 2011. Krajem te godine, BDP je bio u minusu 0,4 posto.

U prvom kvartalu ove godine, pao je za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Slijede minusi od 2,2 posto, te posljednji, od 1,9 posto.

Za loše rezultate ministar finansija krivca je našao u privatnim poduzetnicima.

„Gdje su ti poduzetnici? Nemaju hrabrosti, dovoljno želje da nastupe tamo gdje je Vlada rekla da treba”, rekao je Linić.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca saopćili su da su razočarani Linićevim izjavama. Smatraju da potpiruje antipoduzetničku klimu, dok, kažu, ne vide Vladin uspjeh u pokretanju investicija.

Za razliku od Linića, potpredsjednik hrvatske Vlade Branko Grčić probleme ne vidi u poduzetnicima, nego u globalnoj krizi.

“Hrvatska nije izdvojeni otok”, ističe on.

Nove investicije

Bivša ministrica finansija, Martina Dalić, iz opozicione Hrvatske demokratske zajednice, međutim, smatra da pad BDP-a nije iznenađujući, nego “loš rezultat posljedica pogrešnog smjera ekonomske politke kojeg je Vlada vodila”.

I za guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića pad BDP-a je očekivan, a HNB  od Vlade traži da se okrene stranim investicijama.

„Povećanje inozemnih ulaganja je ključ u kratkom roku za povećanje BDP-a”, kazao je on.

“Boljem standardu građana neće pomoći ni ukidanje nulte stope PDV-a na knjige, lijekove, ortpedska pomagala, kino-ulaznice, mlijeko, te kruh”, rekla je Brkić.

“Od 2013., zbog usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije, oni će se oporezivati stopom od pet posto. Moguće, skuplji kruh i mlijeko teško će plaćati i sve više nezaposlenih. Na burzi rada danas ih je gotovo 350 tisuća”.

Izvor: Al Jazeera