Pammer: Šokira me da se drugom ne dozvoljava privlačenje pažnje
Nakon što je proteklih dana javnost u Bosni i Hercegovini oštro reagirala na diplomatski presedan Austrijske ambasade koja je ove godine po prvi put odlučila da svoj nacionalni dan 26. oktobar, proslavi u tri različita grada u Bosni i Hercegovini, sa tri različite liste zvanica i tri različite liste medija, oglasio se austrijski ambasador Martin Pammer, koji je kritike okarakterizirao kao “neopravdane i netačne.”
U odgovoru na prozivke javnosti ambasador Pammer je građanima Bosne i Hercegovine ponudio svoja tumačenja njihovog “nerazumijevanja” poteza Austrijske ambasade nazvavši ih „kodiranom nacionalističkom retorikom“.
„Izvještaji, nažalost, ponovo odgovaraju onom, kako se svaki put iznova pokazuje, za Bosnu i Hercegovinu i njene građane, u konačnici nepovoljnom stavu, da se sve pretjerano promatra sa gledišta etno-nacionalne ili vjerske pripadnosti, stavu, prema kojem mnogi ljudi i previše žive i koji je dvojben“, stoji u odgovoru ambasadora Pammera koji je potom bh. građane upoznao i sa razlogom zbog kojeg Republika Austrija slavi 26. oktobar kao Nacionalni dan.
Promoviranje alternativnih administrativnih centara
„Austrijski Nacionalni praznik 26. oktobra je dan na koji ju 1955. godine usvojen Ustavni zakon o stalnoj neutralnosti i koji je postao jedan dio novog austrijskog identiteta“, objašnjava Pammer, propustivši da građanima Bosne i Hercegovine ukaže na ponos Austrijanaca kojeg su osjetili na taj dan koji simbolizira povrat suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Austrije, koja je nakon Drugog svjetskog rata i poraza nacizma bila podijeljena u savezničke okupacione zone, a koje umnogome podsjećaju na aktuelne tenzije prisutne na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni.
Jer, treba podsjetiti, Ustavni zakon Austrije je proistekao iz međunarodnog ugovora koji je umnogome sličan bosanskohercegovačkom dejtonskom kontekstu, koji je potpisan 15. maja, 1955, oficijelno stupio na snagu 27. jula, a rezolucijom proglašen kao Deklaracija o neutralnosti dan nakon što je Republiku Austriju napustio posljednji saveznički okupacioni vojnik.
Ambasador Pammer je na reakcije bh. javnosti koja je osjetljiva na podjele, posebice u kontekstu sve izraženijih promoviranja Banje Luke i Mostara kao alternativnih srpskih, odnosno hrvatskih administrativnih centara čija je jednonacionalna dominacija uglavnom posljedica ratnih sukoba i etničkog čišćenja, odgovorio ponavljanjem ustaljene birokratske mantre evropskih političara i diplomata kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.
Na opravdanu zabrinutost i kritike građana i medija, austrijski ambasador je uzvratio lekcijama kako se domaće vlasti prvenstveno trebaju okrenuti provedbi reformi i funkcionisanju državne uprave čiju korist bi ljudi koji teže Evropskoj uniji morali osjetiti.
Međutim, uz korisne recepte za uspjeh kao što su „inkluzivni patriotizam“ on je bh. Javnosti potvrdio svoju kontradiktornost, ističući kako „ambasade i druga državno priznata strana predstavništva pri osmišljavanju obilježavanja prijema u povodu nacionalnih praznika imaju slobodu – naravno u okviru sopstvenog i zakonodavstva države primateljice, te da se ovakvi prijemi obično održavaju u glavnim gradovima, a u zemljama u kojima postoje višestruko gusti odnosi u cijeloj zemlji – kao što je slučaj sa Bosnom i Hercegovinom i Austrijom – realiziraju se manifestacije i u drugim važnim tj. većim mjestima“.
‘Jedinstvena, ali i, na svoj način, asimetrično decentralizirana BiH’
Iako dolazi iz zemlje u čijem su glavnom gradu postavljena najvažnija pravila i kodeksi diplomatskog ophođenja, a koja primarno štite suverenitet i teritorijalni integritet nezavisnih država, ambasador Pammer se ipak upustio u rizik da diplomatski presedan Austrijske ambasade pojašnjava selektivno se pozivajući na diplomatske običaje i praksu, te pokušavajući da taj presedan opravda mnoštvom manifestacija i kulturnih događaja koji su ove godine organizirani u okviru Godine kulture BiH-Austrija.
„Ne postoji zvanični pojam ‘diplomatski prijem’ niti određene obaveze ili pravila – krajnje su to običaji koji se vežu za određeni događaj”, navodi Pammer, izostavivši objasniti zašto za obilježavanje Nacionalnog dana pored Sarajeva, a zbog, kako je spomenuo, ‘gustine odnosa’, Ambasada nije odredila i druge veće i „gušće“ gradove, poput Tuzle, Bijeljine, Bihaća, Doboja, Zenice…
Ambasador se dodatno sapleo priznajući kako Bosnu i Hercegovinu vidi kao jedinstvenu, ali i „na svoj specifičan način trenutno asimetrično decentraliziranu zemlju“, te kako se aktivnostima Austrijske ambasade želi „obratiti svim njenim dijelovima i građanima“ te dosegnuti „sve partnere i sve prijatelje iz oblasti privrede, kulture i mnogih nivoa uprave u zemlji,“ što je pomalo čudno obrazloženje imajući u vidu relativno malu površinu Bosne i Hercegovine,
Na kraju ambasador Pammer je izrazio svoju „šokiranost što se ‘drugom’ ne dopušta da na pozitivan način privuče pažnju javnosti, pa makar to bilo i jednim koncertom“, te dodao kako su Austrija i ambasada Republike Austrije već dugi niz godina svojim djelovanjem i vrlo konkretnom podrškom Bosni i Hercegovini pokazali i dokazali svoju opredijeljenost, da budu stabilan partner ove zemlje i svih njeni građana, bilo bi gdje žive.
Izvor: Al Jazeera i agencije