Papa u Mijanmaru izbjegao termin Rohinje
Papa Franjo u utorak je rekao da mijanmarska budućnost ovisi o poštovanju prava svake etničke grupe, u indirektnom izražavanju podrške Rohinja muslimanima, koji su decenijama bili metom diskriminacije, a sada su podvrgnuti akcijama vojske koje su Ujedinujeni narodi nedavno opisali kao “školski primjer etničkog čišćenja”.
Papa nije naveo akcije vojske, niti spornu riječ Rohinje u govoru pri susretu s mijanmarskom civilnom čelnicom Aung San Suu Kyi i drugim predstavnicima vlasti, kao i diplomatama u mijanmarskoj prijestonici, prenosi agencija Fena.
“Rohinja je osjetljivo pitanje, to je veoma sporna riječ ovdje, u Mijanmaru, naročito kada je u pitanju komunikacija s Vladom“, kazao je Scott Heidler, reporter Al Jazeere.
“On nije spomenuo Rohinje, ali je aludirao na njih i njihovu patnju, dodavši da svako ko naziva Mijanmar svojom domovinom zaslužuje da mu se garantiraju temeljna ljudska prava i dostojanstvo”, pojasnio je Heidler.
Diskriminacija
Rohinja muslimani decenijama se suočavaju s diskriminacijom uz državnu podršku većinskih budista, lišeni prava na državljanstvo i uskraćeni za pristup osnovnim uslugama kao što su adekvatno obrazovanje i zdravstvena zaštita.
U augustu je vojska pokrenula, kako ih je nazvala, “operacije čišćenja” u državi Rakhine, nakon napada Rohinja pobunjenika na policijske položaje.
Nasilje, pljačke i paljevine sela prinudile su više od 620.000 Rohinja da bježe u Bangladeš.
U najviše očekivanom govoru tokom sedmicu dana duge turneje po Mijanmaru i Bangladešu, papa je izrazio podršku naporima Suu Kyi da donese pomirenje među raznim grupama nakon višedecenijske vojne diktature.
On je insistirao da vjerske razlike u većinski budističkoj zemlji nikada ne smiju biti uzrok podjela ili nepovjerenja.
“Budućnost Mijanmara mora biti mir, mir zasnovan na poštovanju dostojanstva i prava svakog člana društva, poštovanja svake etničke grupe i njenog identiteta, poštovanja vladavine zakona i poštovanja demokratskog poretka koji omogućuje svakom pojedincu i svakoj grupi – niko nije isključen – da pruži legitimni doprinos zajedničkom dobru“, kazao je papa.
Razočaranje Rohinja
Njegovo izbjegavanje termina Rohinja i njegovo ohrabrivanje Vlade Suu Kyi razočarali su Rohinja aktiviste i grupe za ljudska prava, koje su kritizirale Suu Kyi zbog onoga što smatraju slabim odgovorom na vojnu akciju.
Pristalice Suu Kyi – među kojima je i Katolička crkva – tvrde da je ona limitirana u onome što može reći protiv vojske i kako joj treba još vremena da uvede pomirenje.
Termin Rohinja izbjegavaju mnogi u Mijanmaru, jer ta etnička grupa nije priznata kao manjina u zemlji.
Pitanje da li će papa upotrijebiti taj termin u izražavanju solidarnosti s tom grupom dominiralo je njegovom posjetom i periodom uoči nje, prenosi Associated Press.
Izvor: Al Jazeera i agencije